Dnevni avaz ističe kako je operacijom Oluja nakon "pet godina srpske okupacije oslobođen Knin i najveći dio okupirane hrvatske teritorije".
Sarajevsko Oslobođenje kaže kako su "Hrvatski politički vrh i mediji 12. godišnjicu Oluje obilježili sa manje euforije nego prethodnih godina".
No, dodaje Oslobođenje, osnovni pristup tom povijesnom događaju ostaje nepromijenjen: operacija je bila potpuno legitimna, izvojevana je blistava pobjeda nad "agresorskim i odmetničkim snagama", Hrvatska je oslobođena, a njena vojska je izvršila prodor prema Bihaću, bez čega "ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine u sadašnjem obliku".
List piše kako je Oluja za Srbe sinonim za ratne zločine i "najveće etničko čišćenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata".
Banjalučke Nezavisne novine navode kako "točan broj ubijenih civila tijekom akcije ni danas nije poznat, pa se službeni podaci Hrvatske i Srbije značajno razlikuju". "Za vrijeme akcije iz Hrvatske je otišlo oko 250.000 pripadnika srpske nacionalne manjine, za koje hrvatski politički vrh tvrdi da su otišli organiziranom akcijom i pod pritiskom tadašnjih krajinskih vlasti; dok srpska strana tvrdi da se radilo o klasičnom etničkom čišćenju i protjerivanju srpske manjine iz Hrvatske", piš list.
Mostarski Dnevni list prenosi izjavu predsjednika Hrvatske stranke prava BiH (Đapić-Jurišić) Zvonka Jurišića. On je podsjetio kako je Oluja počela još prije kolovoza 1995. i to oslobađanjem Kupresa te brojnim manjim akcijama Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Hrvatske vojske. "Mnogi to danas zaboravljaju, ali mi to ne smijemo zaboraviti", rekao je Jurišić. Dodao je kako proslava Oluje mora biti "istinska svetkovina hrvatskog jedinstva i ponosa".