LJUBLJANA - Za Sloveniju je neprihvatljiv prijedlog da sporna granična pitanja s Hrvatskom rješava Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu, izjavio je u petak slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, reagirajući na odgovor Hrvatske vlade na slovensku inicijativu po kojoj bi problem trebao riješiti OESS-ov Sud za mirenje i arbitražu. "Taj sud (u Hamburgu) bavi se pitanjem morskih granica, pa je jasno da takav prijedlog za nas nije prihvatljiv", rekao je Rupel na konferenciji za novinare u Portorožu. Stajalište je Slovenije da bi arbitraža trebala uključiti i sve točke na kopnenoj granici o kojima "nema suglasnosti", rekao je Rupel i upozorio da je i od zadnje točke na kopnenoj granici ovisno određivanje granice na moru. Rupel je naglasio da je Slovenija dala prijedlog da o spornim graničnim pitanjima među dvjema državama arbitrira Sud za mirenje OESS-a kojim predsjeda bivši francuski ministar pravosuđa Robert Badinter jer bi to omogućilo "cjelovito rješenje", te da će se razgovori s hrvatskom stranom i oko rješavanja ostalih otvorenih pitanja nastaviti.
BEOGRAD - Predstavnici izbjegličkih udruga - "Trkulja i suradnici", Odbora za pomoć izbjeglicama u Vojvodini i centra za komunikaciju "Pravda", u petak su optužili srbijansku vladu za izdaju u suradnji s hrvatskom vladom i za potiskivanje srpskih izbjeglica iz Hrvatske i BiH na marginu društva. Na konferenciji za novinstvo posvećenoj 12. obljetnici "Oluje" predstavnici udruga kritizirali su sve dosadašnje srbijanske vlade zbog odnosa prema izbjeglicama, srbijanskog predsjednika Borisa Tadića zbog isprike Hrvatima, a premijera Koštunicu zbog potpisivanja nekog za izbjeglice štetnog dokumenta s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom. Predstavnici udruga najavili su novi oblik borbe za prava izbjeglih i prognanih Srba uključujući tužbe svim sudovima pa i onom za ljudska prava u Strasbourgu. Najavili su i tužbu protiv Hrvatske "za etničko čišćenje Srba u čemu su sudionici bile i vlasti u Srbiji".
MOSTAR - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, te bivši predsjednici Češke Vaclav Havel, Makedonije Kiro Gligorov i Slovenije Milan Kučan boravit će u Sarajevu od 20. do 23. rujna ove godine radi uručivanja priznanja "Humanist 20. stoljeća" kojim ih je nevladina udruga Međunarodna liga humanista nagradila još 2006. godine, priopćio je Ured predsjedajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića. Komšić je u petak u razgovoru s predstavnicima Organizacijskog odbora Međunarodne lige humanista prihvatio prijedlog da bude pokrovitelj svečanosti dodjele priznanja četvorici državnika, navodi se u priopćenju. "Uručivanjem priznanja ovim dokazanim prijateljima BiH u Sarajevu smatramo istodobno manifestacijom njihove potpore Bosni i Hercegovini na njezinu putu ka Europskoj uniji", rekao je predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne lige humanista Ugo Vlaisavljević.
WASHINGTON - Američki predsjednik George w. Bush pozvao je Europsku uniju, UN i 11 zemalja koje su najveći svjetski zagađivači, na sastanak u Washington 27. i 28. rujna na kojem će se raspravljati o dugoročnim ciljevima na smanjenju emisije stakleničkih plinova. Bush je održavanje skupa najavio u svibnju, prije summmita skupine G 8 u Njemačkoj. Busheva administracija jako je kritizirana zbog ignoriranja problema globalnog zatopljenja, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom planu. U pismu upućenom sudionicama sastanka Bush jamči da su "Sjedinjene Države predane suradnji s drugim najvećim gospodarstvima" kako bi dogovorile okvir za smanjenje emisije stakleničkih plinova, koja se smatra glavnim uzročnikom klimatskih promjena. Među pozvanim zemljama su Kina, Indija, Rusija, Japan, Kanada, Brazil, Južna Koreja, Meksiko, Indonezija, JAR i Australija.
PRIŠTINA - Za Kosovo nema drugog rješenja osim neovisnosti, izjavio je kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu u petak u Prištini komentirajući neke najave da bi međunarodna zajednica u nastavku pregovora o statusu Kosova mogla ponuditi konfederaciju Srbije i Kosova. Nakon razgovora sa zapovjednikom KFOR-a, njemačkim generalom Rolandom Katherom, Sejdiu je izjavio da ne postoji stajalište međunarodne zajednice o prijedlogu konfederacije te naglasio da nije moguće da kosovska strana odustane od svojeg stava o neovisnosti. Sejdiu je također rekao da kosovski predstavnici u nastavku pregovora neće dopustiti ponovno otvaranje rasprave o paketu Marttija Ahtisaarija koji je dobio snažnu međunarodnu potporu, unatoč činjenici da se rješenja iz tog paketa nisu našla u rezoluciji Vijeća sigurnosti. On je najavio da teme razgovora u nastavku pregovora mogu biti sudbina nestalih osoba, sloboda kretanja na Kosovu i u Srbiji kao i pitanja sukcesije.
TEHERAN - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad je izjavio da njegova zemlja nije zabrinuta zbog američke prodaje oružja bliskoistočnim zemljama, izvijestila je u petak iranska agencija Isna. "Amerikanci pokušavaju zavaditi našu braću u regiji kako bi nametnuli svoja stajališta", rekao je Ahmadinedžad alžirskim novinarima prije putovanja u Alžir 6. kolovoza, prenosi Isna. "Oni pokušavaju glavnog neprijatelja arapskih zemalja, Izrael, prikazati kao prijatelja, a Iran koji je najbolji prijatelj zemalja regije, kao njihovog neprijatelja", dodao je. Prije posjeta američke državne tajnice Condoleezze Rice Bliskom Istoku, koji je završio u četvrtak, Washington je najavio ugovore o vojne pomoći od 13 milijardi dolara Egiptu, 30 milijardi dolara Izraelu i 20 milijardi dolara Saudijskoj Arabiji. Rice je izjavila u ponedjeljak da se tim ugovorima pokušava ublažiti "negativan" utjecaj Irana, al-Qaide, libanonske šijitske stranke Hezbollah i Sirije u regiji.
WASHINGTON - Ronioci su u petak nastavili potragu za tijelima stradalih pri rušenju mosta u Minneapolisu, u američkoj saveznoj državi Minnesoti, gdje je do sada potvrđena smrt pet osoba, a osam ih se vodi kao nestalo od srijede, kada se zbila nesreća. U četvrtak je iz rijeke Mississippi izvučeno tijelo pete žrtve, a u petak ujutro je okružni šerif Rich Stanek izjavio da se kao nestalo vodi još osam osoba. Prvotno se spominjalo 30 nestalih, no istražitelji su u zadnjih 36 sati stupili u kontakt s rođacima i utvrdili pravo stanje, rekao je Stanek. U bolnicama su 24 ozlijeđene osobe od 110 koliko je prvotno hospitalizirano. Kako izvješćuje lokalni list The Star Tribune na svojoj web stranici, šerif Stanek je rekao da je identificirao najmanje 60 vozila koja se još uvijek nalaze u vodi.
MOSKVA - Ruska mornarica treba biti stalno nazočna na Sredozemnom moru, izjavio je u petak zapovjednik ruske mornarice admiral Vladimir Masorin, a prenosi agencija RIA novosti. "Sredozemno more je strateški veoma važno za Crnomorsku flotu", rekao je Masorin u prigodi posjeta bazi ruske Crnomorske flote u ukrajinskom gradu Sevastopolju. "Predlažem da uz sudjelovanje Sjeverne i Baltičke flote ruska mornarica obnovisvoju stalnu nazočnost na Mediteranu", kazao je. Tijekom Hladnog rata sovjetska mornarica je bila stalno nazočna na Mediteranu kroz unajmljenu bazu u Siriji, rekao je agenciji Reuters vojni analitičar Pavel Felgenhauer. Dodao je da će Rusija možda ponovo koristiti Siriju kao bazu za svoje sredozemne operacije.