Naime, od 1970. na otok se svakog ljeta privremeno vrati 250 do 300 Suščana i njihovih potomaka.
Po procjenama Suščana i potomaka u SAD-u živi oko 2500 te se svake godine na otok vraća njih 15 posto.
Dan iseljenika organizira Podružnica Rijeka Hrvatske matice iseljenika.
Ministrica vanjskih poslova i europskih integracije Kolinda Grabar-Kitarović, pozdravljajući okupljene, pozvala je iseljene Suščane da uspostave snažniji kontakt s hrvatskim državnim tijelima u SAD, kako bi mogli kvalitetnije rješevati sva svoja pitanja.
Uz ostalo, ministrica je podsjetila da se krajem godine održavaju parlamentarni izbori, uputivši iseljenike da na vrijeme provjere mogućnost svoga glasovanja u hrvatskom veleposlanstvu u SAD.
Sa Suska, kao i sa ostalih otoka cresko-lošinjskog otočja, prva iseljavanja u SAD započela su krajem 19. stoljeća. No, prvi veliki val iseljavanja dogodio se nakon završetka Drugog svjetskog rata. Razlozi su, po nekim povjesničarskim tumačenjima, nepovjerenje otočana u novouspostavljeno društveno uređenje, kao i bitno otežavanje dotadašnjeg privređivanja otočana, najviše vezanog uz vinogradarstvo i vinarstvo, uvođenjem novih ekonomskih odnosa.
Drugi veliki val dogodio se 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, liberaliziranjem dobivanja putovnice. Sa Suska se masovno iseljavalo u američku saveznu državu New Jersey.
Otočić Susak nalazi se zapadno od Lošinja. Ima 3,7 četvornih kilometara površine i 200 stanovnika, po popisu stanovništva iz 2001. Otok je poseban po svojoj geološkoj građi po kojoj se razlikuje od svih ostalih jadranskih otoka. Na stjenovitoj podlozi nalaze se naslage pijeska visine do stotinjak metara. Nekada je 97 posto površine otoka bilo pod vinogradima, a uzgajala se, između ostaloga, autohtona sorta trojišćina. Danas se na otoku prvenstveno živi od turizma, a gotovo posve zapušteno vinogradarstvo ponovno se počelo razvijati pred desetak godina.