PESHAWAR
U novom samoubilačkom napadu, trećem današnjem u Pakistanu, u jednoj je džamiji u gradu Kohatu na sjeverozapadu Pakistana poginulo najmanje 15 osoba, a najmanje 19 ih je ozlijeđeno, izvijestile su pakistanske snage sigurnosti. Zasad nije poznato imaju li tri današnja napada veze s odmazdom za policijski napad na islamističko uporište Crvenu džamiju u Islamabadu. U prethodna dva napada u četvrtak ubijeno je najmanje 26 osoba, među kojima sedmorica policajaca.
MOSTAR
Više navijača Partizana iz Beograda i Zrinjskog iz Mostara prebačeno je u hitnu službu gdje im je ukazana liječnička pomoć nakon izgreda koji su se najprije dogodili na mostarskom stadionu za vrijeme utakmice prvoga pretkola kupa UEFA-a, a sukobi su se nakon susreta proširili u gradu. U hitnoj službi nisu mogli reći koliko je navijača primilo liječničku pomoć jer su nešto iza 23.00 sata, čak sat vremena nakon okončanja susreta, pristizali novi ozlijeđeni. Prema kazivanju svjedoka otvoreni sukob navijačkih skupina dogodio se u centru grada kod novog prodajnoga centra, a policija je čak uporabila i suzavac. Službeno je tek rečeno kako je u tijeku policijska akcija.
WASHINGTON/NEW YORK
Vijeće sigurnosti UN-a odgodilo je za petak konzultacije iza zatvorenih vrata o najnovijem nacrtu rezolucije o Kosovu, objavila je u četvrtak glasnogovornica glavnog tajnika UN-a Michele Montas.
Prema najavi američkog veleposlanika Zalmaya Khalilzada, te konzultacije su jedan od posljednjih pokušaja da se prihvati rezolucija o Kosovu, čiji je nacrt do sada prošao pet modifikacija zbog kontinuiranog protivljenja Rusije predviđenoj neovisnosti pokrajine i prijetnji vetom. Ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin je prije današnje rasprave potvrdio kako se Moskva i dalje protivi rezoluciji, američka državna tajnica Condoleezza Rice u četvrtak je izjavila kako će Kosovo dobiti neovisnost "na ovaj ili onak način" bez obzira na protivljenje Rusije.
SARAJEVO
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Miroslav Lajčak ocijenio je u četvrtak kako je nužno da vojne snage Europske unije (EUFOR) ostanu u toj zemlji i nastave jamčiti mir i sigurnost, priopćeno je iz zapovjedništva EUFOR-a i Ureda Visokog predstavnika u Sarajevu. Lajčak je o ovome razgovarao s britanskim generalom Sir Johnom Reithom koji obnaša dužnost zamjenika glavnog zapovjednika NATO-a te operativnog zapovjednika EUFOR-a, a tijekom dana je boravio u Sarajevu. "EUFOR mora ostati u zemlji sve dok sigurnost u BiH ne postane potpuno samoodrživa", kazao je Lajčak i dodao da mu je nužna i vojna potpora za provedbu zadanog mandata.
BEOGRAD
Premijer Srbije Vojislav Koštunica zatražit će od glavnog tajnika UN-a mogućnost da osuđenici Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) kazne izdržavaju u zatvorima zemalja čiji su državljani, rečeno je u četvrtak novinarima u vladi Srbije. Ministar za rad Srbije Rasim Ljajić rekao je nakon sjednice srbijanske vlade da će premijer napisati "da bi izdržavanje kazni u zemljama iz kojih osuđenici dolaze pridonijelo vraćanju povjerenja u odnosima ICTY-ja i Beograda kao i da bi to dodatno potaknulo dobrovoljne predaje optuženih pred tim tribunalom". Srbija nastoji s drugim državama bivše SFRJ formulirati prijedlog UN-u koji bi rezultirao takvim sporazumom s Haaškim tribunalom.
LISABON
Bivši britanski premijer Tony Blair izjavio je u četvrtak u Lisabonu da je "optimist" i zadovoljan što mu je povjeren mandat izaslanika Kvarteta za Bliski istok. Po završetku ministarskog sastanka Bliskoistočni Kvartet (u kojem su Sjedinjene Države, Europska unija, Rusija i Ujedinjeni narodi) izrazio je zadovoljstvo što je Blair pristao biti njihov "predstavnik" te pozvao sve strane u regiji "da tijesno s Blairom surađuju". Kvartet je u priopćenju, koje je pročitao glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, također pozdravio poziv američkog predsjednika Gerogea W. Busha na međunarodnu konferenciju o Bliskom istoku te iskazao potporu vladi palestinskog premijera Salama Fayyada.
ZAGREB/DAMASK
Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad kazao je u četvrtak, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa sirijskim kolegom Bašarom Asadom, da će "neprijatelji ove regije" "gorjeti" ako ne odustanu od svojih planova. U sklopu službenog posjeta Siriji Ahmadinedžad se sastao i s Hasanom Nasralahom, čelnikom libanonskog šijitskog pokreta Hezbollah kojega podržavaju Iran i Sirija, kao što podržavaju i radikalni palestinski pokret Hamas. U priopćenju objavljenom nakon sastanka dvojica predsjednika podržala su pravo Libanona na otpor izraelskoj agresiji, osudili su izraelsko okupiranje palestinske zemlje te zatražili odlazak stranih snaga iz Iraka. Iran je podržao pravo Sirije na povrat Golanske visoravni koju je okupirao Izrael, a Sirija je izrazila potporu iranskom nuklearnom programu.
ZAGREB/FREETOWN
Specijalni UN-ov sud za ratne zločine počinjene u Sijera Leoneu tijekom građanskog rata (1991.-2001.) izrekao je u četvrtak prve presude protiv trojice bivših pobunjenika u trajanju od 45 do 50 godina, prenijeli su u četvrtak mediji. Osuđeni su Aley Tamba Brima (35) i Santigie Borbor Kanu (42) na po 50 godina zatvora, a Brima Bazzy Kamara (39) na 45 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti. Sud je osnovan 2002., da sudi odgovorne za zločine počinjene tijekom građanskog rata u Sijera Leoneu u kojemu je poginulo 120.000 ljudi, a tisuće civila su osakaćene, zlostavljane ili silovane. Najpoznatiji optuženik je bivši liberijski predsjednik Charles Taylor, prvi afrički šef države kojemu se za ratne zločine sudi pred međunarodnim sudom.
SARANSK
Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je u četvrtak da je sukob s Londonom oko slučaja Litvinenko "mini-kriza" te je pozvao veliku Britaniju na "zdrav razum" kako bi je prevladali. "Treba dobro odvagnuti svoje akcije, zdravim razumom te poštivati pravo i interese svojih partnera", rekao je Putin nakon sastanka s finskom predsjednicom Tarjom Halonen i mađarskim premijerom Ferencom Gyurcsanyjem u Saransku (Rusija). Time je rješenje aktualne ruske-britanske krize uvjetovao ulaganjem napora s britanske strane.
Rusija je u četvrtak najavila da će protjerati četvoricu britanskih diplomata nakon što je to ranije učinio London, nezadovoljan time što Moskva odbija izručiti osumnjičenika za ubojstvo britanskog državljanina Aleksandra Litvinenka, inače bivšeg ruskog špijuna.
ZAGREB
Hrvatska ostvaruje rezultate na putu prema EU, ali najsloženija pitanja su i dalje ispred nje, ocijenio je u četvrtak šef delegacije Europske komisije u Zagrebu Vincent Degert u interviewu za agenciju Reuters.
"Ukupna je procjena da pregovori napreduju u skladu s rasporedom. Sada imamo jasnu sliku o Hrvatskoj i o tome što treba biti učinjeno u sva 33 pregovaračka poglavlja", rekao je Degert. Na pitanje bi li Hrvatska, koju čekaju parlamentarni izbori u studenom, mogla pristupiti EU prije kraja mandata sljedeće vlade, Degert je odgovorio: "Odgovor bi trebao biti potvrdan, ako sva pitanja budu odgovarajuće riješena". "Europsko Vijeće, Europska komisija i Europski parlament ponavljaju da gledaju na Hrvatsku kao na sljedeću zemlju pristupnicu", rekao je Degert na kraju.