Rusija je ranije prijetila tim potezom jer se protivi planovima Sjedinjenih Država za razmještaj sustava proturaketne obrane u Poljskoj i Češkoj, a koji bi trebao odgovoriti na moguću prijetnju Irana.
Ruski su dužnosnici ocijenili projekt nepotrebnim, jer vjeruju da Iranu treba puno godina za razvoj projektila dugog dometa. I, što je kritičnije, ruski vojni dužnosnici vjeruju da bi SAD koristio sustav za promatranje duboko u teritorij Rusije, navodi Post.
Nakon suspenzije CFE-a, Rusija može razmjestiti više tenkova i drugog teškog oružja na svoje zapadne granice, no politički i vojni analitičari kažu kako je veći vojni prerazmještaj malo vjerojatan.
Odluka odražava trend rastućeg antiamerikanizma i duboko nepovjerenje prema Zapadu, sve prisutnije u Rusiji s približavanjem predsjedničkih izbora, piše u nedjelju The New York Times.
NATO je odluku Moskve nazvao "razočaravajućim korakom u krivom smjeru".
State Department je također izrazio razočaranje, te predanost punoj provedbi CEF-a i ratifikaciji amandmana na sporazum kao i daljnjoj suradnji s Rusijom i drugim članicama CEF-a na stvaranju uvjeta da svih 30 članica ratificira dopunjeni sporazum.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, Gordon Johndroe, najavio je nastavak rasprave s Rusijom o daljnim koracima na tom području, ističući kako je to u interesu svih strana i sigurnosti u Europi.
Rusija je među obrazloženjima svog povlačenja iz CEF-a navela i da su širenjem NATO-a na istočnu Europu ojačani kapaciteti Saveza, suprotno sporazumu.
Također je istaknuto kako Latvija, Litva i Estonija nisu potpisnice CEF-a, a NATO je razmjestio svoje oružje u njima, te kako se NATO 1999., obvezao da neće otvarati baze u novim članicama, a sada ih gradi u Bugarskoj i Rumunjskoj, piše NYT.
NATO je objavio kako je riječ o poligonima za obuku.
Rusija je 2004. ratificirala amandmane na CEF iz 1999., prigovarajući da zemlje NATO-a, uključujući i SAD, to nisu učinile.
No ti amandmani traže da Rusija povuče svoje snage iz Gruzije i Moldavije, što ona nije učinila, pa su zapadne zemlje ratifikaciju uvjetovale tim potezom. Također su isticale da razina ruskih snaga u Čečeniji nije u skladu s CEF-om.
Kremlj se neprijateljski postavlja i prema izgledima da nakon baltičkih i istočnoeuropskih zemalja u NATO uđu zemlje kao što su Gruzija i Ukrajina.
Dužnosnici u Moskvi opisuju to kao "agresivno okruživanje Rusije u nastojanju da se zemlja izolira u njezinoj prirodnoj sferi utjecaja", izvješćuje iz Moskve The Washington Post.
U Moskvi je rašireno stajalište kako SAD, koje kontinuirano kritiziraju put demokratskog razvoja zemlje pod predsjednikom Vladimirom Putinom, žele potkopati novopronađeno samopouzdanje Rusije u njezinu statusu energetske supersile koja se brzo razvija, dodaje list.
Povlačenje iz CEF-a, koje je uznemirilo Zapad, u Rusiji je pobralo pljesak sa svih strana političkog spektra i "vjerojatno će očajati položaj Putinove vladajuće klike među ruskim biračima na izborima u proljeće 2008.", ocjenjuje NYT.
List dodaje da antiameričko držanje dobro prolazi u javnosti, a ohrabruje se i kroz državne medije.