Samo od 2001. godine do danas ukupna imovina financijskog sektora povećala se 2,5 puta, a unutar tog se sektora kao najdinamičniji ističu fondovska industrija, čija je imovina u istom razdoblju porasla 12 puta te leasing, čija je imovina danas 8,5 puta veća nego 2001., istaknuo je Primorac.
Tako brzi razvoj financijskog sektora Primorac je pripisao relativno stabilnom gospodarskom rastu, kao i unutarnjoj ekonomskoj stabilnosti, primjerice niskoj stopi inflacije. Tome dodaje i perspektivu dugoročne ekonomske stabilnosti, koju donosi očekivano članstvo Hrvatske u EU, ali i novosti u tom gospodarskom segmentu, uslijed nove regulacije sektora, razvoja novih proizvoda i novih tehnologija, ali i stranih vlasnika velikog dijela sektora, koji su ih donijeli sa sobom.
Ipak, prema njegovim riječima, hrvatsko je financijsko tržište još uvijek prilično plitko, jer bez obzira što udio banaka u ukupnoj imovini financijske industrije unazad par godina pada, ponajprije zbog velikog rasta udjela fondova, on još uvijek iznosi visokih 75 posto.
Poticaj razvoju financijskog sektora unazad tri godine dala je i Vlada, donošenjem niza 'financijskih' zakona, čime je uz nužno usklađivanje s pravnom stečevinom EU, stvorena i kvalitetnija infrastruktura za financijski sektor, koji je, predvođen bankama, postao generator razvoja i realnog sektora, istaknuo je na predstavljanju pomoćnik ministra financija Vedran Duvnjak.
Pritom je podsjetio i na značajnije zakone čije se donošenje tek očekuje, poput zakona o kreditnim institucijama, koji će zamijeniti zakon o bankama, ali i novih zakona o preuzimanju dioničkih društava i računovodstvu, o kojima upravo danas raspravljaju nadležni saborski odbori.
Publikacija "Financijska industrija", kojom se nastavlja 15-godišnja tradicija rangiranja hrvatskih banaka, po prvi put objedinjuje podatke, usporedbe i analize svih segmenata tog sektora - osiguravajućih društava, leasinga i fondova.