Opaka bolest, koju uzrokuje biljka vučja stopa (Aristolochia clematitis), već 50-ak godina uništava zdravlje i živote stanovnika u područjima oko rijeke Save u blizini Slavonskog Broda, a posebno prije 20-ak godina, kazao je za Hinu dr. Jelaković.
Smrtonosna bolest bubrega godinama je raširena i uz Dunav u Rumunjskoj i Bugarskoj, a u nas uz pritoke Dunava. Dr. Bojan Jelaković, voditelj hrvatskoga znanstvenog tima, ističe kako otrov vučje stope izaziva oštećenje DNA i specifičnu mutaciju koja je odgovorna za rak bubrega, odnosno mokraćovoda. Dodao je kako je to znanstveno otkriće vrlo važno jer se tim ljudima napokon može pomoći, ali da nikako ne treba paničariti, jer se suvremenim postupcima obradbe mogu odvojiti sve nečistoće iz žita. Još prije 20-ak godina velik je broj seljaka sam obrađivao i mlio žito, a to danas više ne čine, kazao je Jelaković.
Od te opake bolesti u proteklih 20 godina u slavonsko-brodskom kraju umrlo je 600 ljudi, a po riječima dr. Ninoslava Leke, nefrologa-internista, također člana hrvatskoga znanstvenog tima, u brodskoj je bolnici trenutačno na dijalizi 34 bolesnika.
Prošle je godine u Hrvatskoj održan skup najpoznatijih svjetskih nefrologa upravo o bolesti bubrega u brodskom kraju, ali, na žalost, u medijima je to prošlo nezapaženo, dodao je. Jelaković je istaknuo kako ima još mnogo posla za znanstvenike, jer je velika zagonetka zašto su Posavci osjetljiviji od ostalih stanovnika koji su također u doticaju s vučjom stopom.
Ravnatelj Hrvatske agencije za hranu dr. Boris Antunović kazao je Hinu kako se "suvremenom tehnologijom žetve i preradbe žita u brašno te odvajanjem primjesa iz žita, kako je i propisano Pravilnikom o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta, znatno smanjena onečišćenost sjemenkama te biljke". Dodao je kako je "Hrvatska agencija za hranu u kontaktu s izrađivačima spomenute studije, koja je pobudila veliko zanimanje javnosti, kao i s predstavnicima mlinsko-pekarske industrije, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i članovima znanstvenih odbora Agencije koji su uključeni u tu problematiku". Podatci u studiji "odnose se uglavnom na izloženost stanovništva opasnosti od toksina vučje stope od prije 20-ak godina, simptomi kojeg se zbog kumulativna djelovanja aristolohične kiseline danas očituju većom učestalosti bubrežnih bolesti u području na kojemu se pojavljuje vučja stopa".
Zato se, kazao je za Hinu dr. Antunović, "preporučuju mjere opreza za proizvođače mlinskih proizvoda koji se opskrbljuju žitom s područja kod Save u blizini Broda. Upozorio je kako korijen biljke može biti dug i do tri metra te se teško može uništavati ručno. Pravilnikom o "količini brašna za proizvodnju pojedinih pekarskih proizvoda od 2005. pojačan je nadzor podrijetla mlinskih proizvoda, što pridonosi smanjenju vjerojatnosti pojave onečišćenih žitarica na tržištu", kazao je. Istaknuo je da je posebno važno "pratiti epidemiološke podatke, tako da se povezuju uzroci i pojava bolesti, kako bi se što je moguće više zaštitilo zdravlje potrošača na području na kojem se bolest javlja".
Sedemdesetih godina prošloga stoljeća "zbog protuupalnog djelovanja aristolohična kiselina rabila se u Njemačkoj za proizvodnju farmaceutskih pripravaka, međutim nakon dokazana kancerogenog djelovanja na glodavcima od 1982. svi su pripravci s tom kiselinom povučeni su s tržišta", podsjetio je dr. Antunović.