Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama.
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.422,28 13.427,73 Tokyo/Nikkei 18,138.36 17.932,27 London/FTSE-100 6.532,60 6.571,30 Frankfurt/DAX 30 7.913,12 7.921,36
Američki burzovni indeksi u četvrtak su završili na razinama na kojima su bili na početku trgovine dionicama nakon što je američka središnja banka Fed objavila kako očekuje umjerene stope rasta gospodarskih aktivnosti u nadolazećim tromjesečjima ali i signalizirala nastavljenu zabrinutost oko inflacije.
Njujorški indeks Dow Jones oslabio je neznatnih 0,04 posto, završivši na 13.422 boda. Tehnološki Nasdaq bio je pak na manjem dobitku, od 0,12 posto, dosegnuvši 2.608 bodova.
Američki Fed ostavio je na osmom uzastopnom zasjedanju kamatne stope na 5,25 posto.
Istodobno je međutim središnja banka signalizirala kako će i dalje budno pratiti inflaciju, što bi moglo s dnevnog reda ukloniti mogućnost smanjenja kamatnih stopa u najvećem svjetskom gospodarstvu.
"Moje je mišljenje da će Fed pokušati čekati te ništa ne poduzimati dok je god moguće. No, bude li primoran djelovati, bit će to u smjeru podizanja kamatnih stopa, a to se tržištima dionica ne bi svidjelo", kazao je Chip Hanlon, predsjednik Delta Global Advisorsa iz kalifornijskog Huntington Beacha.
Prinosi po američkim državnim obveznicama porasli su na 5,11 posto. Zabrinutosti oko rasta troškova pozajmljivanja mogle bi prigušiti entuzijazam ulagača glede dionica zbog strahovanja od pada korporativnih zarada i usporavanja aktivnosti preuzimanja.
Energetske dionice podršku su dobile od rasta cijena nafte na američkom tržištu iznad 70 dolara po prvi put od rujna 2006.
U tehnološkom su sektoru dionice crpile podršku iz podignutih investicijskih rejtinga dionicama Cisco Systemsa i Intel Corpa. Ciscove su tako ojačale 2,1 posto nakon što im je investicijski rejting podigao Merrill Lynch, pruživši najveći poticaj jačanju Nasdaq indeksa. Intelove su dionice poskupjele za 0,6 posto.
Europski burzovni indeksi zabilježili su rast vrijednosti, poduprti dobitcima u sektorima nafte i bankarstva. Londonski Ftse indeks ojačao je gotovo 0,7 posto, na 6.571 bod. Frankfurtski DAX indeks bio je na dobitku od 1,54 posto, dosegnuvši 7.921 bod.
Europski burzovni indeksi u petak su oslabili pod pritiskom slabljenja dionica bankarskog i rudarskog sektora budući da su ulagače i dalje pritiskale zabrinutosti oko kamatnih stopa nakon ocjena američke središnje banke Fed o nužnom daljnjem praćenju inflatornih pritisaka.
Londonski Ftse indeks oslabio je 0,6 posto, na 6.532 boda. Frankfurtski DAX indeks bio je na osjetno manjem gubitku, od 0,1 posto, spustivši se na 7.913 bodova.
Dionice osjetljive na kretanja kamatnih stopa, one bankarskog sektora, našle su se među najvećim gubitnicima. Tako su dionice Barclaysa oslabile 1,8 posto, a UBS-a za 1,4 posto.
I rudarske kompanije bile su pogođene padom cijena dionica unatoč rastu cijena bakra. Oslabile su pri tome dionice BHP Bilitona i Anglo Americana, po 1,1 posto.
Na strani dobitnika bio je pak naftni sektor, poduprt jačanjem cijena nafte iznad 71 dolara za barel. Dionice BP-a, Totala i Royal Dutch Shella dobile su na vrijednosti između 0,7 i 0,8 posto.
Na raspoloženje ulagača dobrim je dijelom djelovala odluka američke središnje banke o zadržavanju kamatnih stopa na 5,25 posto. Naime, njihove zabrinutosti oko rasta kamatnih stopa, koji se drži lošim za tržišta dionica zbog bojazni da će veći troškovi pozajmljivanja nagristi korporativne zarade i usporiti aktivnosti preuzimanja, nisu popustile budući da je Fed signalizirao kako njegova briga i dalje ostaju inflatorni pritisci.
Indeks Tokijske burze Nikkei dobio je na vrijednosti 1,15 posto, završivši na 18.138 bodova.
b)Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD 1,3456 1,3458 1,3432 USD/JPY 123,47 123,53 123,11 GBP/USD 2,0017 2,0046 2,0011 USD/CHF 1,2312 1,2333 1,2304
Tečaj eura ojačao je u petak na svjetskim tržištima valuta prema dolaru nakon sastanka središnje američke banke Fed koji je potkrijepio uvjerenje ulagača da banka neće tako skoro mijenjati razinu ključnih kamatnih stopa.
Euro je tako do podneva ojačao prema dolaru 0,4 posto, iznad 1,3500 dolara - po prvi put u posljednja tri tjedna. Dobio je na vrijednosti i prema jenu, za 0,6 posto, pa se njime trgovalo po 166,50 jena.
Dolar je također ojačao prema jenu, za 0,2 posto, na 123,35 jena.
Relativno neutralno priopćenje američkog Fed-a nakon objave odluke o zadržavanju ključnih kamatnih stopa na važećoj razini od 5,25 posto potkrijepilo je uvjerenje ulagača da banka neće u dogledno vrijeme mijenjati njihovu vrijednost.
Ta mogućnost povlači za sobom i scenarij dodatnog smanjivanja razlika u razini ključnih kamatnih stopa između eurozone i SAD-a, što je poduprlo tečaj eura.
"Razlika u razini ključnih kamatnih stopa i dalje je glavni pokretač zbivanja na tržištu", konstatirala je Laura Ambroseno iz Morgan Stanley-a.
Trgovci su također ukazali na živu trgovinu na tržištima s obzirom na kraj mjeseca i tromjesečja, što je po njima možda također pridonijelo pojačanim oscilacijama cijena valuta.
Jen se pak našao pod pritiskom vezane trgovine i prognoza da središnja japanska banka neće tako skoro podići ključne kamatne stope s važeće razine od 0,5 posto, koje je dodatno podupro podatak o niskoj stopi inflacije u Japanu, potisnuvši u drugi plan podatak o rastu stope nezaposlenosti u toj zemlji.
Pozornost ulagača preusmjerena je u međuvremenu na podatak o inflaciji u SAD-u u svibnju, koji bi po procjeni analitičara trebao pokazati blagi rast na mjesečnoj razini za 0,1 posto i time poduprijeti prognozu da Fed neće tako skoro podići ključne kamatne stope.
c) iznos LIBOR-a na dan:
Datum Tip 1 tjedan(%) 1 mjesec(%) 3 mjeseca(%) 6 mjeseci(%) 29.06.07. USLIB 5,32 5,32 5,36 5,38 29.06.07. EULIB 4,09 4,11 4,17 4,31