Svečanost je održana pod pokroviteljstvom HAZU te u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u Zagrebu i zadarske Gradske knjižnice.
Zadarski gradonačelnik Živko Kolega istaknuo je važnost te obljetnice, naglasivši doprinos Zadra hrvatskoj književnosti i kulturi od najranijih vremena do danas.
Ravnatelj NSK Tihomir Maštrović istaknuo je važnost obljetnice za hrvatsku knjigu i osobito kulturu čitanja u Hrvata. Podsjetio je da je točno prije 200 godina, 30. lipnja 1807., u Zadru osnovana prva hrvatska čitaonica "Družba od štenja". Ovogodišnji jubilej povezao je i s prošlogodišnjom proslavom 200. obljetnice pokretanja prvih novina na hrvatskom jeziku - Kraljskog Dalmatina, koji je izlazio od 1806. do 1810.
Incijator osnivanja čitaonice i njezin prvi predsjednik, u vrijeme francuske uprave u našim krajevima, bio je Bartolo Benincasa.
On je u ime skupine zadarskih intelektualaca u travnju 1807. uputio podnesak dalmatinskog vladi, a već idućeg mjeseca, točnije 26. svibnja, generalni providur Vicenzo Dandolo donosi odluku kojom odobrava pravila i osnivanje čitaonice u Zadru. Tako je 30. lipnja 1807. otvorena prva javna hrvatska čitaonica "Družba od štenja", podsjetio je Maštrović.
Po njegovim riječima taj bi važni nadnevak valjalo ubuduće tradicionalno koristiti u svrhu promicanja hrvatske knjige i uopće kulture čitanja.
Premda je francuska vlast u Zadru zadržala talijanski jezik u školstvu gradeći svoj ugled na idejama Francuske revolucije, nije više mogla, kako je napomenuo, negirati hrvatsku nacionalnu samosvojnost te je upravo u Zadru, glavnom gradu tzv. južnih Ilirskih provincija, provodila brojne kulturne akcije.
"Osim prvih novina na hrvatskom jeziku, u Zadru se otvara moderno sveučilište, osniva čitaonica, tiskaju knjige na hrvatskom jeziku, a mnogi pisci koji tada stvaraju u Zadru imaju jasno izražene nacionalne osjećaje i djeluju u svojoj sredini na način kojim bismo ga mogli odrediti preporoditeljskim", istaknuo je Maštrović.
Što se tiče čitaonice "Družbe od štenja", ona je posjedovala mnoge knjige i novine te književnu periodiku, uz hrvatsku onu talijansku i francusku, a velik broj knjiga dobila je donacijama građana. Među darovateljima poseban doprinos knjižnici dao je Stipan Štefić darujući joj nenadmašivu Diderotovu Enciklopediju.
U prigodi današnje obljetnice, predsjednik HAZU akademik Milan Moguš u ime HAZU darovao je Gradu Zadru repliku Bašćanske ploče čiji se original nalazi u atriju Palače HAZU. Moguš je podsjetio da je Zadar HAZU darovao repliku sarkofaga svetoga Šimuna.
Govoreći o važnosti Bašćanske ploče za hrvatsku pismenost i kulturu, predsjednik HAZU je rekao kako je to naš prvi veliki pisani dokument u kojemu se prvi put na hrvatskom jeziku spominje i ime jednog hrvatskog vladara. Osim što je važna za hrvatsku pismenost, to je i prvi hrvatski pravni dokument, nastao početkom 12. stoljeća, rekao je Moguš dodavši kako smatra da za ovu obljetnicu nije bilo boljeg dara koji bi čvršće povezao Zagreb i Zadar.
Dramski umjetnik Joško Ševo izveo je predstavu "Govorite li hrvatski?", a dramski umjetnici zadarskog Kazališta lutaka ulomak "Perivoj od slave" iz Zoranićeva romana "Planine".