Direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić ocijenila je u izjavi za Radio B92 da je Tadićeva izjava najozbiljnija isprika koja se do sada čula na ovim prostorima.
"Preuzimanje odgovornosti daje najozbiljniji ton njegovoj isprici. Nakon te izjave može se očekivati da suradnja s Haškim sudom bude dovedena do kraja i da sve obveze prema tom sudu budu ispunjene, to jest da svi haški optuženici budu predani. To znači preuzimanje odgovornosti", kazala je.
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko izjavila je agenciji Beta da je Tadićeva isprika "dobrodošla" i da je ona u funkciji poboljšanja odnosa između dvije zemlje.
"Svaki gest u tom pravcu je dobrodošao, pogotovo kad je riječ o predsjedniku jedne zemlje, u ovom slučaju Borisu Tadiću, s obzirom da nije moguće očekivati normalizaciju odnosa u regiji sve dok država i njene institucije ne priđu tom pitanju na ovakav način", kazala je ona.
Lider Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović kaže da nema ništa protiv isprike predsjednika Srbije građanima Hrvatske, ali da nisu dovoljne "samo riječi".
"Odnose Srbije i Hrvatske poremetila je politika proizašla iz pogrešnog sustava vrijednosti, koja u Srbiji opstaje i danas", kazao je Jovanović agenciji Beta, dodajući da je ta pogrešna politika opstaje zahvaljujući koaliciji predsjednika Tadića i premijera Vojislava Koštunice, čija se stranka još nije oglasila o Tadićevom gestu.
Dužnosnica G17 Plus Snežana Stojanović Tadićevu ispriku vidi kao "dobar državnički gest", jer se srbijansko društvo mora suočiti s prošlošću, što među ostalim znači i priznanje zločina koji su počinjeni, njihovu individualizaciju i osudu.
Glavni tajnik Srpske radikalne stranke Aleksandar Vučić predsjednika Tadića je nazvao "najvećom štetočinom za državu Srbiju", te kazao da je on "sramota za Srbiju, jer se ispričao Hrvatima za ubijanje i progon Srba".
"On je izravno optužio Srbiju za izazivanje rata na prostoru bivše Jugoslavije. Ispričao se Hrvatima za sve ono što su činili od Ante Pavelića do Franje Tuđmana. Za to što su pobili stotine tisuća Srba i zato što su protjerali milijune Srba s njihovih ognjišta", kazao je Vučić agenciji Beta, dodajući da ne razumije u čije se ime Tadić ispričao, jer to nije mišljenja naroda i građana Srbije, već samo mišljenje jednog od tužnih političara".
I funkcionar Socijalističke partije Srbije Žarko Obradović "razočaran" je Tadićevom isprikom, kojom on "priznaje nešto što objektivno ne postoji", te kaže da je riječ o politici zapadnih zemalja koja u Srbiji vidi opravdanje za sve ono "što su te zemlje učinile devedesetih godina".
Aleksandar Popov, koordinator Igmanske inicijative, koja okuplja 140 nevladinih udruga iz zemalja regije, kazao je agenciji Beta da su najbolje isprike kad čovjek osjeća unutarnju potrebu da izrazi žaljenje i zatraži oproštaj.
"Čini mi sa da ovo što je Boris Tadić učinio izgleda tako i ja pozdravljam takvu odluku i mislim da ćemo mi iz Igmanske inicijative, koji radimo u pravcu normalizacije odnosa imati daleko lakši posao, jer to relaksira ukupne odnose između zemalja", kazao je Popov.
Direktor beogradskog Centra za ljudska prava Vojin Dimitrijević Tadićevu izjavu ocjenjuje kao "sjajan potez jednog srpskog državnika, jer je neophodno da se odnosi Hrvatske i Srbije dovedu u normalno stanje".
"Svaka izjava ovakve vrste, a posebno sročena i balansirana kao što je bila Tadićeva, dobrodošla je. Na redu su sada svi drugi, ali ne možemo čekati da u svakom trenutku postoji neka apsolutna ravnoteža i reciprocitet. Ne bih volio sada biti u Tadićevoj koži, kada ga počnu napadati lažni rodoljubi koji profitiraju od toga da odnosi između balkanskih naroda budu što gori", kazao je Dimitrijević Radiju B92, dodajući da će izjava predsjednika Tadića doprinijeti i poboljšanju atmosfere u odnosima Srba i Hrvata.
"Ne zaboravite da u Hrvatskoj postoji možda i pretjerana opsesija Srbijom. Po mom dubokom uvjerenju, Franjo Tuđman je pobijedio u Hrvatskoj 1990. godine zbog toga što je Slobodan Milošević jačao u Srbiji, a nedavno, čim je postalo izraženo približavanje Beograda Moskvi, porasla je i podrška u Hrvatskoj za članstvo u NATO-u", dodao je Dimitrijević.