"Pri tome nerijetko se čini kako ćemo - budemo li činili ono što moramo - uraditi ono što ne smijemo, odnosno da ćemo - ako se suzdržavamo od onoga što ne smijemo - propustiti uraditi ono što moramo. Govorim, naravno, o odnosu između potrebe da se opskrbljujemo energijom i energentima, da oni uvijek i svuda budu dostupni svima, i nužnosti da očuvamo prirodu i spriječimo njezino dalje uništavanje - pri čemu mislim i na klimatske promjene - kako bismo sačuvali samu osnovu naše egzistencije", istaknuo je.
On je pozvao okupljene čelnike zemalja regije jugoistočne Europe, "koja već jest važno sjecište energetskih pravaca, a koja ima sve potencijale da u budućnosti to bude još i više", da na ovom skupu dadu svoj doprinos razmatranju sve akutnijeg i aktualnijeg pitanja opskrbe energentima i uloge energije u našem životu.
Predsjednik Mesić je nakon uvodnog govora iznio svoja razmišljanja o tome kako bi se trebalo postaviti u odnosu na energiju i energente, ali i na zaštitu prirode i sprječavanje njezinoga daljnjeg uništavanja jer je i jedno i drugo "u funkciji našega opstanka".
Vrijeme sučeljavanja ideologija je iza nas, kazao je Mesić, ali danas mnogi s razlogom upozoravaju na novu prijetnju, a to su mogući sukobi zbog energetskih resursa - od izvora fosilnih ugljikovodika i sredstava njihovog transporta, pa do atomskih elektrana.
"Nekada je čovječanstvo bilo suočeno sa zadaćom da spriječi kataklizmu, do koje bi doveo atomski rat ideološki suprotstavljenih blokova. A danas treba spriječiti zaoštravanje međunarodnih odnosa i zastoj u razvoju, do čega bi mogli dovesti neriješeni problemi opskrbe energijom", rekao je Mesić istaknuvši da je jedini pravi put dogovor i suradnja uz uvažavanje različitih interesa.
Pritom je mislio na dogovor koji jamči da se vlastiti energetski interesi neće ostvarivati silom i da se dostupnost energentima neće koristiti kao sredstvo političkog pritiska, a to se odnosi i na tranzitne zemlje, baš kao i na zemlje proizvođače i potrošače.
Tržište energenata mora biti slobodno, otvoreno i transparentno, a energenti moraju biti dostupni svima i pod jednakim uvjetima, istaknuo je.
Ništa manje nisu važni ni dogovori o racionalnome korištenju energije, razvoju alternativnih izvora i - posebno - o zaštiti okoliša.
"Može se pretpostaviti, a smatram da bi to bilo i poželjno, da će pravila ponašanja u sklopu međunarodne suradnje na području energije istovremeno biti model, po kome će se rješavati i budući problemi u opskrbi drugim vitalnim sirovinama ili - što postaje sve aktualnije - pitkom vodom", rekao je Mesić odajući je je stoga vrlo važno postići dogovor o pravilima ponašanja. Alternative dogovoru nema iako možda nikada neće biti nađena rješenja koje će u potpunosti zadovoljiti svačije interese, istaknuo je.
"Bitno je, međutim, da ona budu ono najbolje što u ovom vremenu i okolnostima u kojima živimo, možemo postići. Naglašavam najbolje, a ne samo dobro. To je naš kriterij i naša odgovornost. Samo u tom slučaju, to što sada radimo moći će izdržati i ispit koji ćemo svi mi polagati pred budućnošću i pred generacijama koje dolaze", rekao je Mesić.
Međutim, "postoji ipak nešto u čemu kompromisa ne smije biti; nešto što se mora ostvariti, koliko god cijena bila visoka. To je zaštita okoliša, zaštita prirode", naglasio je.
"Mi, naravno, ne možemo živjeti životom 18. stoljeća - bez energije. Ali, a to posebno naglašavam, cijena za energiju koju životno trebamo ne smije biti uništavanje sredine u kojoj živimo i koja nam bukvalno omogućava život."
"Politikom o kakvoj sam govorio, zemlje naše regije mogu postati partneri na svjetskoj energetskoj sceni, kojom dominiraju veliki proizvođači i potrošači. Samo tako moći ćemo utjecati i na političke odnose, kakvi se uspostavljaju u svijetu, u kojemu briga za energetsku budućnost postaje jednom od najvažnijih karika međunarodne suradnje", istaknuo je Mesić.
Uz ruskoga predsjednika Vladimira Putina, koji je pozvan kao posebni gost i još nije doputovao u Zagreb, na skupu će sudjelovati predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i predsjednici Bugarske Georgi Prvanov, Rumunjske Traian Basescu, Albanije Alfred Moisiu, Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Branko Crvenkovski i Srbije Boris Tadić. Sloveniju će predstavljati ministar za razvoj Iga Turk, a Grčku zamjenik ministra razvitka Anastasios Nerancis. Rad sastanka na vrhu pratit će i predstavnik Europske komisije.