Skup pod nazivom "Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji- ograničenje suverenosti i afirmacija državnosti" organiziralo je Vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU.
Moderator skupa akademik Jakša Barbić je istaknuo da je naglasak skupa na afirmaciji državnosti, a ne na ograničenju suvereniteta.
Barbić je sažeo i zaključke skupa oblikujući poruku javnosti na temelju informacija koje su uvodno dali zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić te sveučilišni profesori Siniša Rodin i Damir Grubiša, govoreći o ekonomskim, pravnim i političkim aspektima pristupanja Hrvatske EU.
Vujčić je objasnio da najveći dio suvereniteta zemlje članice EU-a gube ulaskom u Europsku monetarnu uniju (EMU), ali da se istodobno time odriču i najvećega dijela tečajnoga rizika što je i najveći makroekonomski rizik.
Hrvatska je već sada zadovoljila kriterije EU glede ekonomije, istaknuo je Vujčić, dodavši da o tomu kakva će biti struktura hrvatske ekonomije ovisi naša dugoročna perspektiva.
Po njegovim riječima pred nama su izazovi rješavanja problema niske stope ekonomske aktivnosti, zatim reforma pravosuđa, nedostatna efikasnost državne administracije te korupcija. Vujčić je upozorio i na potrebu da se što kvalitetnije pristupi korištenju fondova EU.
Govoreći o regulatornoj autonomiji država članica i ustavnoj osnovi za pristupanje Hrvatske EU, Rodin je upozorio da je nedavnom odlukom Ustavnog suda "Hrvatskoj onemogućen pristup EU".
Tom je odlukom, kako je objasnio, omogućeno svim hrvatskim državljanima pravo izjašnjavanja na referendumu što pak znači da u ovome trenutku nitko ne zna koliko Hrvatska ima glasača. Po njegovim riječima pravna osnova pristupanja neke zemlje EU je referendum na kojemu je potreba natpolovična većina birača. To pak znači, primjetio je, da bi, primjerice, oko 400 tisuća apstinenata moglo blokirati pozitivan ishod referenduma.
Grubiša je ukazao na to da je metodička skepsa itekako potrebna u sagledavanju pozitivnih i negativnih aspekata pristupanja Hrvatske EU. Smatra da je pristup EU prema Hrvatskoj nepravedan iako je EU iskazala i nekoliko preferencija prem Hrvatskoj, kao što je, primjerice, održavanje summita EU u Zagrebu što je bio jedini skup na toj razini izvan granica EU.
Ocijenio je da su sve te preferncije praktički poništene izuzetkom koji je EU učinio prema Sloveniji, kad je tu državu primio u članstvo bez rješavanja graničnih pitanja s Hrvatskom, što je, rekao je, EU učinila u jeku euforije petoga proširenja.
Hrvatska se, drži Grubiša, treba dobro pripremiti za ulazak u EU, a to se posebice odnosi na reformu državne uprave čiji će službenici trebati sudjelovati u radu odbora EU.