Pregled važnijih događaja iz svijeta u 4,30 sati.
WASHINGTON
Predsjednik Haškog suda (ICTY) Fausto Pocar i glavna tužiteljica Carla del Ponte, ohrabreni nedavnim uhićenjima dvojice haških optuženika, u ponedjeljak su pred Vijećem sigurnosti UN-a apelirali na međunarodnu zajednicu da učini dodatne napore kako bi se pravdi privela preostala četiri bjegunca - Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Goran Hadžić i Stojan Župljanin.
Pocar je izrazio zadovoljstvo uhićenjima srpskih generala Zdravka Tolimira i Vlastimira Đorđevića, te naglasio kako se međunarodna zajednica "sada ne smije kolebati da bi preostala četiri bjegunca visokog ranga, Karadžića, Mladića, Župljanina i Hadžića privela pravdi".
Carla del Ponte je naglasila kako je činjenica da su Karadžić i Mladić još uvijek na slobodi "trajna mrlja" u radu ICTY-a te kazala kako su svi bjegunci "u Srbiji ili u dosegu Srbije".
U svom posljednjem obraćanju Vijeću sigurnosti (UN), uoči odlaska s dužnosti u rujnu, ocijenila kako je suradnja Hrvatske s Tužiteljstvom "općenito zadovoljavajuća" te preporučila da OESS nastavi pratiti suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj.
Del Ponte je također kazala kako "se nada da će predanost hrvatske Vlade da djelotvorno riješi svako pitanje, koje se pojavi u toj suradnji tijekom predraspravne i raspravne faze, biti nesumnjivo potvrđena u budućnosti".
Naglasila je potrebu da OESS nastavi pratiti suđenja za ratne zločine pred nacionalnim pravosuđima "jer je iskušenje sadašnjih vlada da se upliću u te postupke vrlo prisutno".
Istaknula je kako međunarodno praćenje svih domaćih suđenja za ratne zločine ostaje imperativ, te posebno da OESS treba nastaviti pratiti procese u Hrvatskoj, jer se o tome u Hrvatskoj vodila rasprava.
Predsjednik ICTY-a Fausto Pocar u svom je izvješću Vijeću sigurnosti izrazio nadu da će se suđenje generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu, koje je danas počelo pred Županijskim sudom u Zagrebu, "nakon određenih odgoda početka, odvijati brzo".
WASHINGTON
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji boravi u posjetu SAD-u kao gost Konferenecije američkih gradonačelnika, u ponedjeljak se sastao s predsjednikom Konferencije, gradonačelnikom Trentona (New Jersey) Douglasom Palmerom i posjetio tvrtku Covanta Energy, jednu od vodećih tvrtki u SAD za proizvodnju energije iz otpada.
Tvrtka Covanta Energy, iz Fairfielda u New Yerseyu, koja zbrinjava pet posto otpada SAD i od njega prozvodi oko 8.000 gigawata električne energije godišnje, ima 30 objekata u svijetu, i jednu od podružnica u Italiji.
"Sastali smo se s čelnim ljudima kompanije koja je vodeća u rješenjima za dobijanje energije iz otpada u Americi i dogovorili smo kontakte naših stručnjaka", kazao je Bandić u telefonskom razgovoru za Hinu, dodajući kako je Covanta Energy zainteresirana za međunarodni natječaj koji će Zagreb raspisati za novu spalionicu otpada.
Bandić će u utorak posjetiti Washington, gdje će se sastati s gradonačelnikom Adrianom Fentyem.
LJUBLJANA
Slovenski premijer Janez Janša u ponedjeljak je u razgovoru za RTV Slovenije ponovio da sa hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom nikada nije "dogovarao" incidente u Piranskom zaljevu, te rekao da je slovenska obavještajna služba SOVA za vrijeme prijašnjih vlada djelovala "na rubu legalnosti ili preko njega".
Janša je rekao da se prijašnjih godina često sastajao sa Sanaderom, i kao predsjednikom HDZ-a i kao hrvatskim premijerom, ali je oštro odbacio sugestije da je sa Sanaderom 2004. godine "dogovarao incidente u Piranskom zaljevu" u svrhu iskorištavanja graničnih pitanja u izbornoj kampanji svoje stranke.
"Nikad se nisam dogovarao o incidentima", rekao je Janša, dodajući da ga sadašnje izjave bivšeg predsjednika vlade iznenađuju i da su skandalozne.
On je dodao da navodi o djelatnosti struktura u SOVA-i u vrijeme prijašnjih vlada idu do "ruba legalnosti ili preko njega".
Janša je rekao da nije očekivao da će bivši premijer potvrditi sumnje vladine skupine koja se bavi ispitivanjem nepravilnosti u djelovanju obavještajne agencije SOVA u prošlosti, odnosno sumnjama da se je ona bavila nezakonitim prisluškivanjem.
Janša je dodao da u SOVA-i ne postoji dokumentacija o navodnim snimanjima razgovora njega i Sanadera 2004. godine.
Na pitanje kako će skandal izazvan Ropovim izjavama o prisluškivanju djelovati na ugled Slovenije u Europskoj uniji i hoće li škoditi njenom položaju buduće predsjedateljice Europskom unijom, Janša je rekao da će više štetiti odnosima s Hrvatskom.
LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je u ponedjeljak da će skandal nastao izjavama bivšeg slovenskog premijera Antona Ropa o navodnom prisluškivanju razgovora hrvatskog premijera Ive Sanadera i Janeza Janše u 2004. godini, kad je Janša bio oporbeni čelnik, nepovoljno djelovati na odnose s Hrvatskom i da će sadašnja vlada morati popravljati greške prijašnje.
"Prisluškivanje predsjednika vlada stranih država je skandal, pa treba zahtijevati da oni koji su to provodili i naložili preuzmu odgovornost", rekao je Rupel u ponedjeljak u Luxembourgu slovenskim novinarima.
Rupel je u tadašnjoj Ropovoj vladi bio ministar vanjskih poslova, ali je zbog sukoba s premijerom nakon slabog rezultata liberalnih demokrata (LDS), vodeće stranke u tadašnjoj vladi kojoj su pripadali i Rop i Rupel, na prvim izborima za slovenske članove u Europskom parlamentu u svibnju te godine napustio položaj ministra, te zauzeo zastupničko mjesto u parlamentu.
Slovenski šef diplomacije ocijenio je da je riječ o neugodnim konstatacijama, ali da postoji mogućnost da cilj praćenja i nije bio hrvatski premijer nego Janša.
WASHINGTON
Washington smatra neprihvatljivima "terorističke" napade na Tursku s iračkog teritorija, izjavila je u ponedjeljak američka državna tajnica Condoleezza Rice nakon sastanka sa svojim iračkim kolegom Hoshyarom Zebarijem.
"Razgovarali smo s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK)", kazala je Rice.
"Rekli smo im da je važno da ne dopuste da se irački teritorij koristio za terorističke napade na susjedne zemlje, posebno na Tursku", istaknula je američka državna tajnica.
Turska je u više navrata tražila odlučnije mjere iračke vlade i SAD-a protiv PKK-a te nije isključivala ni mogućnost da sama preuzme inicijativu ako njeni zahtjevi ne budu ispunjeni.
PRIŠTINA
Premijer Kosova Agim Ceku izjavio je u ponedjeljak da Priština ni u kom slučaju neće voditi nove pregovore o prijedlogu glavnog izaslanika UN-a za status Kosova Martti Ahtisaarija.
"Za Prištinu su pregovori završeni i o Ahtisaarijevom paketu nema više pregovaranja", rekao je Ceku novinarima u Prištini.
Ceku je dodao da "svako odgađanje rješavanja statusa Kosova može utjecati na stajalište građana prema kosovskim političkim čelnicima i može prerasti u frustraciju građana".
"Svako odgađanje šteti procesu i stabilnosti. Siguran sam da će Kosovo na bilo koji način biti neovisno", rekao je Ceku povodom najava da bi se mogli otvoriti novi pregovori koji bi trajali 120 dana.
MOSTAR
Predsjednica Suda BiH Medžida Kreso pozvala je u ponedjeljak Tužiteljstvo BiH i ministarstvo pravosuđa BiH da od susjednih zemalja Hrvatske i Srbije zatraže sve podatke o eventualnim sudskim istragama koje se u tim zemljama vode protiv državljana BiH.
Ona je to izjavila u ponedjeljak navečer u emisiji "60 minuta" Televizije Federacije BiH komentirajući nedavno uhićenje zastupnika državnog Parlamenta BiH i ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića na zahtjev Interpola Srbije jer ga srbijanska strana sumnjiči za navodni ratni zločin počinjen 1992. nad Srbima.
Bešlagića i još dvojicu njegovih bliskih suradnika iz ratnog razdoblja uhitila je prošlog tjedna policija tuzlanske županije, te ih na zahtjev srbijanskog Interpola privela u državni Sud BiH na saslušanje nakon čega su pušteni na slobodu. Ovo uhićenje državljana Bosne i Hercegovine na zahtjev Interpola iz Srbije uznemirilo je posebice bošnjačke dužnosnike.
JERUZALEM
Izraelski parlament potvrdio je u ponedjeljak imenovanje novog predsjednika izraelske laburističke stranke Ehuda Baraka na dužnost ministra obrane i dopredsjednika vlade.
Za imenovanje je glasovalo 46 zastupnika, a 22 su bila protiv. Barak je zatim položio prisegu za govornicom, ali nije održao govor.
Članovi izralske vlade u petak su jednoglasno poduprli Barakovo imenovanje na tu dužnost na kojoj je zamijenio Amira Peretza koji nije prošao na nedavnim unutarstranačkim izborima.