HUB analize: Hrvatska nema visoku bankarsku koncentraciju
Hrvatska je ispod europskog prosjeka prema pokazateljima koncentracije u bankarstvu za skupinu malih zemalja, pa tvrdnje o visokoj koncentraciji bankarskog sektora u Hrvatskoj nisu utemeljene.
To je glavni rezultat danas predstavljene analize 'Okrupljavanje u bankarstvu: o složenosti veze između koncentracije i konkurencije u europskom okviru' koju je za Hrvatsku udrugu banaka (HUB) izradio Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika.
Koncentracija bankarstva u Hrvatskoj je, prema njegovim podacima, slična kao u Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Danskoj i Sloveniji.
Šonje u svojoj analizi iznosi podatke temeljene na dvije mjere koncentracije, a obje se temelje na podatcima o aktivi banaka.
Prema Hirschmann-Herfindahlovom indeksu aktive kreditnih institucija, Hrvatska je s vrijednošću 1.358 u 2005. godini, bila iza prosječne vrijednosti za male zemlje, koja je iznosila 1.605.
Drugi, CR5 indeks, koji uzima u obzir tržišnu poziciju pet vodećih banaka, za Hrvatsku iznosi 74, a za skupinu malih zemalja 75, rekao je Šonje.
Šonje tvrdi da je usporedo s povećavanjem koncentracije u Hrvatskom bankarskom sektoru, zabilježeno povećanje stabilnosti sustava i smanjenja kamatnih marži.
No, napominje da to ne znači uzročnu vezu koncentracije i tih trendova, a za primjer navodi skandinavske zemlje i Estoniju, gdje tržišta kontrolira vrlo mali broj banaka, pa ipak građani ne plaćaju veće kamatne stope od onih u drugim dijelovima Europe.
Isto tako, kaže Šonje, analiza nije pokazala opravdanost pretpostavke da veliki tržišni udjeli banaka vode ka njihovoj tržišnoj dominaciji.
Svaka koncentracija, odnosno okrupnjavanje u bankarskom sektoru je zaseban slučaj i tako ga treba promatrati, smatra Šonje koji drži stručno upitnim numerička ograničenja koncentracije koja mogu provoditi centralne banke.
Trend okrupnjavanja u bankarskom sektoru u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, će se nastaviti, kao rezultat pokušaja europskih banaka da se zajedničkim snagama odupru konkurenciji s drugih kontinenata. Koncentracije, smatra on, donose manje transakcijske troškove, a ubrzane su i stvaranjem zajedničkog europskog financijskog tržišta.
I Hrvatska je dio tog trenda, dodaje Šonje, te u njoj kao i u drugim zemljama, slabi 'financijski nacionalizam'. Okrupnjavanje koje će u budućnosti u Hrvatskoj vjerojatno biti nastavljeno, moglo bi biti prije svega rezultat spajanja i preuzimanja 'banaka majki' koje su vlasnice domaćih banaka, smatra Šonje.