Riječ je o sucu općinskog suda u Karlovcu Ninku Miriću, koji je u svojoj prijavi istaknuo da je pripadnik srpske nacionalne manjine. On je ustvrdio da su Srbi na karlovačkim sudovima podzastupljeni u odnosu na broj stanovnika.
No članovi DSV-a njegov su izbor opravdali tvrdnjama da i u svakom drugom pogledu odskače od svojih protukandidata, što znači da u izboru pripadnika nacionalnih manjina neće biti automatizma.
Mogućnost da se pri kandidaturi za sudačku dužnost pozovu na pripadnost manjinskom narodu predviđa Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i Zakon o sudovima.
Mirić je kao sudac općinskog suda radio dugo godina, a dužnosti predsjednika suda u Vojniću zatekao ga je rat i osnivanje tzv. Krajine.
Neslužbeno se doznaje da, iako nije napuštao Vojnić, nije surađivao s tzv. krajnikim vlastima.
U nizu ostalih imenovanja DSV je za sutkinje varaždinskog Županijskog suda izabrao Biserku Plesničar i Dijanu Hofer te imenovao nove suce na općinskim sudovima u Tisnom, Makarskoj i Puli.
U dva stegovna postupka oduzimanjem trećine plaće i ukorom kažnjene su dvije sutkinje iz Zagreba i Rijeke.
Oduzimanjem trećine plaće u sljedećih šest mjeseci DSV je kaznio sutkinju zagrebačkog Općinskog suda Zdenka Rukavina, koju se teretilo da je rješavanje ovršnih predmeta odugovlačila i po dvije godine. Zbog držanja predmeta u ladici sutkinja je mogla biti kažnjena i razriješenjem s dužnosti, no članovi DSV-a u obzir su uzeli njen raniji dobar rad.
Riječka općinska sutkinja Vasilija Perić ukorena je zbog nanošenja štete ugledu suda i sudačke dužnosti, a stegovni je postupak pokrenut nakon što ju je zapisničarka prozvala da ju je verbalno napala i odgurnula. Sutkinja je, po mišljenju članova DSV-a, na taj način povrijedila i Kodeks sudačke etike, koji propisuje korektno odnošenje prema sudskim zaposlenicima i strankama.