Hyperion, sa sjedištem u Dallasu, planira izgraditi rafineriju kapaciteta proizvodnje 400.000 barela dnevno u sklopu ekološki najosvještenijeg energetskog središta u SAD-u, koji će uključivati elektranu na naftni koks, inače nusproizvod rafinerija.
Najava Hyperiona predstavlja iznenađenje u vrijeme kada dužnosnici američkih rafinerija iskazuju oprez po pitanju proširenja kapaciteta u postojećim rafinerijama zbog rastuće konkurencije s Bliskog Istoka te straha od usporavanja rasta potražnje.
Nadalje, američke rafinerije zabrinjavaju i prijedlozi Kongresa o strožem reguliranju te industrije te inicijative administracije predsjednika Georga W. Busha za smanjenje ovisnosti SAD-a o uvozu sirove nafte s nestabilnih područja kao što su Bliski Istok, Zapadna Afrika i Latinska Amerika.
Hyperion je objavio kako je njegova odluka pitanje ekonomije. "Cijene plina najviše su u povijesti SAD-a, a američka rafinerijska industrija nije zabilježila značajnije promjene od 1976.", kazao je u priopćenju izvršni direktor projekta J.L. "Corky" Frank, bivši predsjednik Marathon Ashland Petroleuma. "Činjenica je da rafinerijski kapaciteti u ovoj zemlji nisu držali korak s potražnjom".