Kruh kao strateški socijalni proizvod ne može biti podložan tržišnim trendovima, niti željama za ekstra zaradama mlinsko-pekarske industrije, navodi HSS u današnjem priopćenju.
HSS i neke druge seljačke udruge već su zatražile otkupnu cijenu pšenice od 1,2 kune po kilogramu, a Žitozajednica je jučer najavila da će njezine članice pšenicu otkupljivati po cijeni od 80 lipa po kilogramu.
Savez u današnjem priopćenju navodi da su prošle godine poticaji za pšenicu smanjeni sa 2650 na 2250 kuna po hektaru, da je Žitozajednica prije lanjske žetve otkupljivala pšenicu za 0,92 kune po kilogramu, a 2006. po cijeni između 80 i 85 lipa.
Ekstra dobit članica Žitozajednice nastaje, kaže se u priopćenju Hrvatskog seljačkog saveza, jer njezine članice nisu razmjerno smanjenju otkupne cijene pšenice smanjile cijene brašna, kruha i drugih proizvoda.
Proizvođački cjenovni omjer pšenice, brašna i kruha bi, po izračunu Saveza, trebao biti 1:2:3, odnosno po sadašnjoj cijeni pšenice od 0,85 kuna kilogram brašna trebao bi stajati 1,7, a kruha 2,55 kuna. Cijene brašna i kruha su puno više, a ekstra zarade ostvaruje mlinsko-pekarska industrija, tvrde u Savezu.
Po njihovu izračunu, budući da kruh stoji 6 kuna, njegova bi proizvodnja mogla podnijeti i 1,5 kuna za kilogram pšenice.
HSS također podsjeća da je više puta zatražio da se tržište regulira od proizvodnje do prodaje po Zakonu o poljoprivredi, ali i da Ministarstvo poljoprivrede skida sa sebe svaku odgovornost, opravdavajući se tržišnim zakonima.