"Ne smijemo ostati siva zona izvan EU. Hrvatska je dio ove regije i u našem je interesu prosperitet i stabilnost ovog prostora. Ova regija ne smije ostati izvan glavnih gospodarskih, političkih, sigurnosnih, znanstvenih i kulturnih tokova. Predugo je bilo razdoblje u kojem smo bili izvor problema, a na nama je da suradnjom i daljnjom normalizacijom odnosa postanemo prostor stabilnosti. Naši građani, a osobito političari, moraju biti svjesni da se stabilna budućnost gradi jedino na pomirenju, suživotu i toleranciji među svim etničkim skupinama", istakao je hrvatski predsednik.
Mesić je odnose između Srbije i Hrvatske ocijenio "korektnima", te naglasio da se otvorena pitanja rješavaju - iako nedovoljno brzo - razgovorom nadležnih institucija.
Kad je riječ o povratku izbjeglih i prognanih, naglasio je Mesić, nacionalni i državni je interes Republike Hrvatske da se svi njeni građani vrate u punoj sigurnosti, ali je njihov povratak ograničen i gospodarskom situacijom, jer "nije dovoljno ljudima samo obnoviti kuće, potrebno im je dati i šansu za rad, a to nije moguće bez pokretanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta".
"Prije mjesec dana, na summitu SEECP-a u Zagrebu upitao sam prisutne šefove država i vlada: 'Tko bi, prije deset godina, mogao pomisliti da ćemo svi mi zajedno sjediti za ovim stolom i osmišljavati zajedničku europsku i atlantsku budućnost?' Kazao sam kako je tada, prije deset godina, to bilo nezamislivo. Ali, prevladala je politička volja do jučer sukobljenih strana, da je potrebno surađivati", naglasio je hrvatski predsjednik, naglašavajući neophodnost usvajanja europskih standarda i ispunjavanje uvjeta za pridruživanje Europskoj uniji, pa i suočavanje s prošlošću, ma koliko to "dugotrajan i bolan proces" bio.
"Moramo se suočiti sa svim tamnim stranama vlastite prošlosti kako bismo u budućnosti bili neopterećeni. Individualizacija krivnje ključna je u tom procesu. Za zločine moraju odgovarati konkretni ljudi koji su ih počinili, odnosno oni koji su ih zapovijedili, za njih niti mogu niti smiju biti krivi cijeli narodi", kazao je predsednik Hrvatske.
Kad je o definiranju statusa Kosova riječ, kaže on, "status quo nije održiv, a najbolje bi bilo kada bi se do rješenja došlo u razgovoru između Beograda i Prištine uz sudjelovanje međunarodne zajednice", te će se "rješenjem statusa Kosova konačno riješiti arhitektura ovih prostora".
Po mišljenju hrvatskog predsjednika, rješenje kosovskog pitanja neće se odraziti na stabilnost zemalja regije, pa neće - kako to tvrde pojedini srbijanski političari - niti eventualna nezavisnost Kosova otvoriti pitanje granica, prije svega u Bosni i Hercegovini.
"Republika Srpska nije postojala do rata u Bosni i Hercegovini nakon raspada Jugoslavije, pa je već i s tog razloga svaka usporedba Republike Srpske i Kosova potpuno promašena. A Kosovo je bilo i autonomna pokrajina u okviru Srbije i konstitutivni element SFRJ. Osim toga, BiH naprosto mora opstati kao cjelovita država s jakim centralnim organima", kazao je predsjednik Mesić, dodajući da čak ni Daytonskim ugovorom entitetima nisu dati prerogativi države, pa se oni zato ne mogu niti ponašati kao države u državi.