Iako tiskanje novoga pravopisa još nije u potpunosti dovršeno novinarima su podijeljeni prvi otisnuti primjerci "Hrvatskoga pravopisa" Matice hrvatske o kojemu su u srijedu na konferenciji za novinare u palači Matice govorili predsjednik Igor Zidić te glavni tajnik Zorislav Lukić i predsjednik Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske Mirko Peti.
Kako je istaknuo Peti, Matičin "Hrvatski pravopis" je priručnik pravoga, odnosno ispravnoga pisanja hrvatskim standardnim jezikom kojim se pak nije nastojalo dokinuti ili ozbiljno dovesti u pitanje sve ono što je u hrvatskom pravopisu postojalo do sada.
Jer, objasnio je, riječ je o jednom u nizu pravopisnih priručnika već postojećega hrvatskog pravopisa koji je, uz stanovite modifikacije, u uporabi već više od stotinu godina.
Peti smatra da je iznimna vrijednost toga pravopisnog priručnika u tome što je stručno utemeljen, maksimalno obuhvatan, u primjeni pravila dosljedan, u njihovu opisu iscrpan i u prikazu ukupne pravopisne problematike suvremen.
Za predsjednika Zidića "Hrvatski pravopis" Matice hrvatske jest imaginarni "treći" put u rješavanju pravopisne problematike koja se kod nas, rekao je, tretira na "dva fronta", odnosno personalizirano.
Zato je, istaknuo je Zidić, Matica hrvatska uložila veliki napor da se pronađu rješenja koja neće biti toliko personalizirana, odnosno ponuđen je razborit i pomirljiv put te neka nova rješenja.
To se, objasnio je odnosi i na pretjerivanje sa simplifikacijama vezanim za efemerne stvari, kao što je, primjerice, treba li se pisati "neću" ili "ne ću". Jer, dodao je, o tomu je bilo puno prijepora dok se ipak nisu prisjetili da je "ne ću" pisao Vuk Stefanović Karadžić.
Podsjetio je da je Uprava Matica još 2003. donijela odluku o početku toga zahtjevnog posla te istaknuo da su autori dobro i duboko "zavirili" u hrvatsku pravopisnu tradiciju tako da u pravopisu nema nasumičnih rješenja.
Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić najavio je da će se "Hrvatski pravopis" Matice hrvatske moći kupiti na kioscima "Tiska" po cijeni od samo 120 kuna i to zbog naklade veće od prosjeka i to zasebno od svih novinskih izdanja.
Novinare je pak zanimalo i to što je pravopis riješio drukčije od tradicije kada se radi, primjerice, o pisanju pridjeva koji dolaze od stranih riječi te problematici transkripcije i transliteracije s nelatiničnih pisama.
S tim u vezi, Mirko Peti je rekao da se spomenuti pridjevi pišu fonetski, a stana imena i gradovi etimološki te da je skupina suradnika izradila transliteracijsko-transkripcijske opise pojedinih stranih jezika.