Čast otkrivanja spomen-ploče, koju je izradio akademski kipar Mladen Mikulin po zamisli bivšega učenika Klasične gimnazije Josipa Milića, pripala je učenicima trećega razreda Klasične gimnazije Eli Varošanec i Jurici Polančecu.
Tom su svečanom događaju, uz ravnateljicu Klasične gimnazije Anđelku Dukat, nazočili i brojni sadašnji, ali i nekadašnji, polaznici te ugledne zagrebačke škole, među kojima i sedam "klasičara" koji su maturirali prije šest desetljeća.
Iako je danas Klasična gimnazija smještena u zgradi koja je sagrađena baš za nju 1932. u ulici Jurja Križanića, nazočni profesori i učenici s veseljem su dočekali otkrivanje spomen ploče na zgradi na Gornjem gradu gdje su prije četiri stoljeća stvoreni temelji na kojima je građen njihov sadašnji ugled.
Ravnateljica Anđelka Dukat podsjetila je da je škola počela raditi na inicijativu isusovačkih redovnika i zahvaljujući podršci bana Ivana Draškovića te da je odmah u prvoj godini upisano 260 učenika. Istaknula je da se radilo po isusovačkom programu koji se temelji na sintezi klasične izobrazbe obogaćene kršćanskim moralnim principima.
Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773. škola je prešla u državne ruke. Nakon što su 1850. Thunovom školskom reformom ustanovljene klasične i realne gimnazije kao dva tipa srednjih škola, a uvedena je i matura kao završni ispit, 1895. osnovana je Druga klasična gimnazija, a obje su se gimnazije spojile 1948. u jednu, sadašnju Klasičnu gimnaziju u Zagrebu.
Iako je, podsjetila je Dukat, 1977. ime "gimnazija" bilo zabranjeno, a Klasična gimnazija postala je dijelom Obrazovnoga centra za jezike, ipak je, istaknula je, uspjela sačuvati svoj duh i klasični program s latinskim i grčkim jezikom. Nakon proglašenja slobodne hrvatske države 1991., Klasična gimnazija je ponovo postala autonomna i samostalna škola.
U povodu jubileja Klasične gimnazije, u Akademskoj crkvi sv. Katarine održana je svečana misa zahvalnica koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u koncelebraciji sa svećenicima bivšim učenicima Klasične gimnazije.
Kardinal Bozanić u propovijedi je istaknuo važnost stava zahvaljivanja koji se, kako je rekao, ne promiče u suvremenome mentalitetu. Poručio je učenicima Klasične gimnazije da budu zahvalni Bogu, roditeljima i profesorima, da imaju odgovoran stav prema životu i da prema životu gaje veliko poštovanje te da ne omalovažavaju svoje sposobnost jer su, kako je rekao kardinal Bozanić, stvoreni za velike stvari.