Pravobraniteljica u priopćenju podsjeća kako je nedavno u Novinarskom domu održana tribina u vezi problema izvještavanja o djeci u medijima, na kojoj je upozoreno na vrlo čestu praksu ugrožavanja prava djeteta na privatnost.
Pri medijskom izvještavanju o događajima u koje su uključena djeca, otkriva se identitet djeteta, njegovo puno ime i prezime, fotografija na kojoj se dijete može prepoznati (premda mu je dio lica "zamagljen") ili podaci iz kojih se dijete može identificirati te tako može biti izloženo neugodnostima.
Posljedice medijskog eksponiranja mogu biti dalekosežne i bolne za dijete, a da je to neprihvatljivo suglasili su se i predstavnici Hrvatskoga novinarskog društva. Pritom je istaknuto da pristanak roditelja ili skrbnika da djetetova slika i puno ime i prezime budu objavljeni nisu uvijek u skladu s najboljim interesom djeteta.
Stoga je, osim medija, koje i Zakon o medijima obvezuje da pod svaku cijenu štite privatnost djece o kojoj izvješćuju, odgovornost ponajprije na roditeljima i skrbnicima kojima je dužnost i odgovornost zaštititi dijete od izlaganja javnosti kada to nije u njegovu interesu.
Pravobraniteljica za djecu stoga apelira na urednike i novinare da unatoč pristanku ili čak zahtjevu roditelja i drugih odgovornih osoba, ne ističu dijete u prvi plan.
Jelavić, osim toga, napominje da u njezin ured stižu brojni novinarski upiti hoće li reagirati na "slučaj Radeljak" i kako će to učiniti.
U skladu sa svojim zakonskim ovlastima, a zbog medijskih navoda koji upućuju na sumnju o postojanju obiteljskoga nasilja, pravobraniteljica je uputila preporuku Centru za socijalnu skrb da ispita slučaj i, bude li potrebno, poduzme mjere za zaštitu interesa i dobrobiti djeteta, kaže se u priopćenju.