U raspodjeli na razini regije fokus priljeva pomaknut je znatno istočnije, pokazuju navodi iz WIIW-ove banke podataka. No, premještanje težišta ulaganja prema istoku i jugoistoku ne zrcali slabljenje interesa za nove članice EU-a, već nove mogućnosti ulaganja u toj regiji, ističu u bečkom institutu.
Udio osam novih članica EU u ukupnom priljevu ulaganja u regiju u 2006. iznosio 36 posto u odnosu na 50 posto u 2005. dok je udio zemalja jugoistočne Europe iznosio 27 posto a onaj europskih zemalja u sastavu Zajednice nezavisnih država (ZND) 36 posto.
Priljev ulaganja u nove članice EU bio je u 2006. osjetno manji u odnosu na 2005. ali je pad ulaganja u pojedinim zemljama kompenziran njihovim rastom u drugim zemljama. Pri tome je pad ulaganja u Češku, Mađarsku i Estoniju bilo moguće predvidjeti budući da je iznimno visoka vrijednost ulaganja u 2005. bila većim dijelom rezultat privatizacija, objasnio je stručnjak WIIW-a Gabor Hunya.
Poljska, Latvija i Litva zabilježile su pak u 2006. rekordno visoku razinu izravnih inozemnih ulaganja a iznimno visok priljev zabilježile su i Slovačka i dvije najnovije članice EU Bugarska i Rumunjska.
Zemlje jugoistočne Europe, uključujući zemlje nastale na području bivše Jugoslavije i Albaniju, ostvarile su u 2006. gotovo 7,7 milijardi eura inozemnih izravnih ulaganja, što je gotovo dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu.
Pri tome su Hrvatska, s ulaganjima u vrijednosti 2,84 milijarde eura, Crna Gora sa 644 milijuna eura i Srbija s 3,5 milijardi eura posebno profitirale od velikog priljeva, i to zahvaljujući velikim privatizacijskim projektima.
U tekućoj godini WIIW očekuje nastavak trenda rasta izravnih inozemnih ulaganja, pri čemu konzervativna procjena za srednju i istočnu Europu pokazuje sličnu vrijednost kao i 2006. od 77,3 milijarde eura, budući da se više ne mogu ponoviti veliki privatizacijski projekti iz prethodne godine, tumači Hunya.
Bugarska, Rumunjska a i pojedine zemlje na jugoistoku Europe najvjerojatnije neće dosegnuti rezultate iz prethodne godine dok bi Poljska mogla dodatno ojačati aktualnu poziciju budući da je tek otkrivena kao odlično mjesto za "greenfield" investicije, tumači WIIW-ov stručnjak.
Regija jugoistočne Europe trebala bi u 2007. zabilježiti nešto nižu razinu ulaganja, od 7,5 milijardi eura a WIIW očekuje i nižu vrijednost izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku, od 2,5 milijarde eura.
Aktivna izravna ulaganja srednjeeuropskih i istočnoeuropskih zemalja porasla su pak u 2006. za 41 posto na gotovo 24 milijarde eura. Najveći dio ulaganja otpada na nove članice EU i Rusiju, pri čemu je Slovenija već bila izvoznik kapitala u protekle dvije godine. Vodeću poziciju na ljestvici zemalja-ulagača predvode Nizozemska i Njemačka, pri čemu Nizozemska često funkcionira i kao mostobran za američke ulagače.
U jugoistočnoj je Europi pak vodeći ulagač Austrija, s udjelom u ukupnim ulaganjima većim od jedne četvrtine. Doduše, većina austrijskih ulaganja koncentrirana je na manju skupinu aktivnosti, ponajprije na bankovni i građevinski te sektor maloprodaje.