"Ne mogu sudjelovati u toj farsi koja je nepravedna i prema narodu Liberije i prema narodu Sijera Leonea", poručio je bivši liberijski ratni vođa u pismu koje je njegov odvjetnik pročitao na sudu Ujedinjenih naroda.
Taylor (59), prvi afrički šef države kojemu se za ratne zločine sudi pred međunarodnim sudom, nije želio osobno pojaviti se pred sudom, rekao je njegov branitelj, prenosi agencija Reuters.
Bivši predsjednik Liberije optužen je pred Sudom za ratne zločine u Sijera Leonu za poticanje na ubojstva, silovanja, sakaćenja i novačenje djece-vojnika tijekom građanskog rata od 1991. do 2002. u kojem je ubijeno 50.000 ljudi.
Na području Sijera Leonea i Liberije smatra se, ubijeno je oko 400.000 ljudi od 1989. do 2003., podsjeća agencija France presse.
Taylor se izjasnio da nije kriv ni po jednoj od 11 točki optužnice koje ga terete za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti na suđenju koje bi trebalo svijetu odaslati signal da nitko ne može ostati nekažnjen za počinjene okrutnosti, pa čak ni državnik.
"Ne može biti mira bez pravde. To je važno na ovome suđenju", izjavio je tužitelj Stepehn Rapp koji kani izvesti 150 svjedoka.
Sjedište SCSL-a je u Freetownu, no Taylor je prebačen u pritvor Haškoga suda u Scheveningenu jer liberijska predsjednica Ellen Johnson Sirleaf nije mogla jamčiti njegovu sigurnost.
Bude li osuđen, Taylor će kaznu služiti u Velikoj Britaniji jer Nizozemska je pristala primiti ga u pritvor samo uz uvjet da eventualnu kaznu služi u inozemstvu.
Čak i u usporedbi s užasnim afričkim ratovima, građanski rat u Sijera Leoneu odskače po nevjerojatnoj brutalnosti zbog nasumičnih ubojstava, masovnih silovanja, odsijecanja udova civilima te novačenja djece u dobi od samo osam godina u bande vojnika.
Optužba tereti Taylora da je pokušao zavladati mineralnim bogatstvima Sijera Leonea, napose rudnicima dijamanata i destabilizirati vladu u Freetownu kako bi ojačao vlastit utjecaj u regiji.
Taylor je podržavao Revolucionarnu ujedinjenu frotnu, pobunjenički pokret koji je sijao kampanju terora protiv civila u Sijera Leoneu.
Nakon što je 1989. izveo invaziju na Liberiju na čelu pobunjenika kako bi okončao diktaturu, Taylor je izabran za predsjednika 1997. Njegovi su se neprijatelji regrupirali u inozemstvu i borci su ga protjerali 2003., te je prvo utočište pronašao u Nigeriji, ali su ga vlasti te zemlje, pod međunarodnim pritiskom, izručile pravdi.
Posebni sud za ratne zločine nada se Taylorovo suđenje završiti u što kraćem roku, za godinu i pol dana, kako bi izbjegao razočaranje poput onoga kakvo je nastupilo iznenadnom smrću od srčanog udara bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića čije se suđenje oteglo četiri godine i zbog smrti je izbjegao kaznu.