Po njegovim riječima to je posve drukčiji prijedlog od prijašnjeg, po kojem županije, osim stečenih osnivačkih prava u školstvu i zdravstvu takva prava steknu i u socijalnoj skrbi u skladu s europskom praksom i iskustvima.
Bajs je također kazao kako se hrvatski župani nadaju da će predloženu, veću decentralizaciju ovlasti, pratiti i decentralizacija javnih prihoda koji danas, kako je naveo, u golemu postotku ubire država, a županijama, gradovima i općinama pripadne tek neznatan dio.
"Od 123 milijarde kuna prihoda u državi 109 pripadne državi, a 14 milijarda dijele županije, gradovi i općine, pri čemu u gradu Zagrebu završi polovica te svote", naveo je Bajs i dodao kako župani očekuju da se ubuduće udio lokalne samouprave i uprave u podjeli javnih prihoda s devet podigne na 20 do 25 posto.
"To je uostalom i europski prosjek. Dosezanjem te razine županije bi udvostručile i svoje proračune i utjecaj", rekao je, istaknuvši kako se Izvršni odbor HZŽ-a nije složio s podjelom države na tri statističke regije te predlaže podjelu na četiri regije.
Konferenciji za novinare nazočili su i dopredsjednik HZŽ-a primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.