Rečeno je to između ostaloga na današnjem predstavljanju razvojno-istraživačkog projekta "Villas-suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima", koje je u Poslovnom klubu Hrvatske gospodarske komore (HGK) priredila njezina Zajednica za kulturni turizam.
Voditelj toga projekta Mladen Obad Šćitaroci s zagrebačkog Arhitekonskog fakulteta ističe da nije važno da država da novac nego da stvori zakonski okvir u koji će se dvorci i njihovo vrednovanje moći uklopiti. Toga do sada nije bilo, stoga i ne čudi što dvorci i slični objekti u Hrvatskoj propadaju i ne stvaraju prihode, unatoč tome što su svuda u svijetu najčešće vrlo i posjećeni i profitabilni.
Naglašava ipak da su u sadašnjim ministarstvima kulture te mora, turizma, prometa i razvitka pokazali 'sluh' i prepoznali dvorce kao neiskorišten resurs te su već vođeni razgovori oko stvaranja tog okvira.
Rezultate istraživanja o stanju dvoraca, provedenog 2005. za potrebe projekta "Villas", pokazuju da je od 100 'uzorkovanih' takvih objekata samo 12 posto bilo u odličnom stanju, obnovljeno i održavano. U izrazito lošem stanju bilo je 45 posto dvoraca, od čega su 10 posto ruševine.
Oko 30 posto dvoraca nema nikakvu namjenu, prazni su i propadaju, a samo ih 16 posto ima kulturnu namjenu (muzej, knjižnica ili sl.). Od tih 100 dvoraca u samo njih pet se danas stanuje.
Najveća gustoća dvoraca je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Zagorje) i na dubrovačkom području.
O samom projektu "Villas" Šćitaroci je kazao da je to bio europski projekt koji se u tri godine trajanja (2003.-2006.) bavio problemom revitalizacije i obnove dvoraca.
Projekt je vođen iz Venecije, u njemu su sudjelovali partneri iz Italije, Austrije, Grčke i Hrvatske, koji su time uputili svojevrsni SOS poziv za zaboravljene i napuštene kako europske tako i hrvatske dvorce. Iako je projekt formalno završen pokrenute aktivnosti u sklopu njega se nastavljaju, a prilog tome je i današnje predstavljanje javnosti u HGK.