Međunarodni monetarni fond (MMF) preporuča Hrvatskoj da sačuva višak prihoda ostvarenih u ovogodišnjem proračunu, a kao jedan od razloga za to navodi da bolje prikupljanje proračunskih prihoda pruža izvanrednu priliku za ubrzanje nužnog procesa fiskalnih prilagodbi u srednjoročnom razdoblju u uvjetima dodatnih pritisaka na bilancu plaćanja.
Takva preporuka sadržana je u danas objavljenom priopćenju povodom završetka posjete izaslanstva MMF-a Zagrebu, koje je od 24. do 29. svibnja ocjenjivalo najnovije gospodarske trendove, te predstavilo analize o mogućnostima dodatnog ubrzavanja rasta i smanjivanja ranjivosti na vanjske rizike.
MMF ocjenjuje da je Hrvatska posljednjih godina postigla puno na fiskalnom planu, posebice na značajnom smanjenju proračunskog deficita te boljem i transparentnijem proračunskom procesu, i Hrvatskoj preporuča da sačuva višak proračunskih prihoda ostvarenih u ovogodišnjem proračunu i to zbog nekoliko razloga.
Tako MMF ističe da bi, budući da je manevarski prostor monetarne politike ograničen politikom stabilnog tečaja kune, a potrošnja privatnog sektora snažno raste, vodeću ulogu u kočenju domaće potražnje morala preuzeti fiskalna politika i time utjecati na probleme koje sa sobom donose rast već sada visokog deficita tekuće bilance plaćanja i rast vanjskog duga.
Iz MMF-u navode i da bolje prikupljanje proračunskih prihoda pruža izvanrednu priliku za ubrzanje nužnog procesa fiskalnih prilagodbi u srednjoročnom razdoblju, i to u uvjetima dodatnih pritisaka na bilancu plaćanja.
Također ističu i kako bi dodatne obveze iznad okvira zacrtanih ovogodišnjim proračunom značajno otežale zadaću smanjenja deficita narednih godina, posebno ako se budu temeljile na ciklično visokim, a samim time i privremenim, prihodima.
Stoga bi udovoljavanje najnovijim zahtjevima da se ublaže posljedice reforme sustava mirovinskog osiguranja moglo na dulji rok potkopati solidne temelje javnih financija, upozoravaju iz MMF-a.
Napokon, Hrvatska bi trebala smanjiti razinu potrošnje opće države, koja je već sada visoka i osjetno iznad prosjeka u novim članicama EU, kaže se u priopćenju MMF-a te dodaje kako njihove analize pokazuju da je to ključan element dugoročnog ubrzavanja gospodarskog rasta.
MMF u priopćenju vezanom za posjet izaslanstva ističe da su stopa rasta BDP-a i stopa rasta domaće potražnje značajno premašile očekivanja te da će tako vjerojatno ostati i u kratkoročnoj perspektivi.
Štoviše, viša stopa gospodarskog rasta rezultirala je i boljim prikupljanjem proračunskih prihoda, čije je ostvarenje u većem dijelu svibnja premašilo očekivanja.
Nepovoljna je pak okolnost da se u ovoj godini može očekivati da će rast deficita tekućeg računa platne bilance premašiti očekivanja, a tek slijedi stabilizacija udjela vanjskog duga u BDP-u, iako je njegov rast u međuvremenu usporio, navodi se u priopćenju.
MMF također sugerira Hrvatskoj ubrzanje strukturalnih reformi kako bi postala konkurentnija, potaknula izvoz, privukla više greenfield izravnih inozemnih ulaganja te osigurala održivu stopu rasta BDP-a.
U protivnom će ubrzavanje gospodarskog rasta iznad 4 do 4,5 posto, koliko iznose MMF-ove procjene, biti popraćeno rizicima povećanog deficita tekućeg računa bilance plaćanja i višeg vanjskog duga, ocijenjuju iz MMF-a te pritom ističu vrlo velik značaj reformi kojima je cilj smanjenje uloge države u gospodarstvu te poboljšanje poslovnog okruženja.