Kako bi se pomoglo kontrolirati potrošnju, OECD predlaže uvođenje nacionalnog poreza na promet, povećanje poreza na emisije ugljičnog dioksida te poziva američku administraciju na ponovno uvođenje ustavom propisane kontrole potrošnje i poreznih rasterećenja.
U odsustvu reforme javna potrošnja na mirovine i zdravstveno osiguranje do 2050. proždirat će gotovo 20 posto američkog nacionalnog proizvoda. Veliki proračunski manjkovi povući že za sobom državni dug dvostruko veći od bruto domaćeg proizvoda, upozorava OECD u svojem izvješću.
Američko je gospodarstvo deset godina imalo izuzetno snažnu izvedbu, no sada su ključne hitne mjere za zadržavanje kontrole nad proračunskom potrošnjom: podizanje obrazovnih standarda, ograničenje posebnih povlastica, produžetak dobi za umirovljenje, oporezivanje emisija štetnih plinova te suzbijanje nejednakosti, ističe OECD.
Prema sadašnjim propisima, savezna potrošnja na programe skrbi koje pokrivaju sustavi zdravstvene i socijalne zaštite do 2030. udvostručit će u odnosu na BDP, na 15 posto.
Porezna osnovica mora biti prilagođena, invalidnine pooštrene, a dob za pristup punim pravima socijalne zaštite povišena, smatra OECD.
Ta organizacija, koja je prošloga tjedna prognozirala rast američkog gospodarstva u ovoj godini za 2,1 posto te 2,5 posto u 2008. također je američku središnju banku Fed pozvala na odgodu eventualnog mijenjanja ključne kamatne stope od 5,25 posto dok ne budu jasniji podaci o kretanju cijena.
"Gospodarstvo i dalje pokazuje znakove pregrijanosti a temeljna je inflacija previsoka. Ne dođe li do pada inflacije, čvršća politika kamatnih stopa mogla bi se pokazati neophodnom", ističe OECD.