Projekt Europske komisije i hrvatskog Ministarstva financija provodio se gotovo 20 mjeseci i stajao je 1,2 milijuna eura.
Po riječima veleposlanika Europske komisije u Hrvatskoj Vincenta Degerta predloženi model proizlazi iz najbolje europske prakse. Temelji se na izračunu standardnih troškova i prihoda koji mjere resurse potrebne za pružanje adekvatne razine usluge na lokalnoj razini i sposobnost lokalne jedinice da stvori te prihode iz svojih izvora.
Šef vladine Komisije za decentralizaciju, državni tajnik Antun Palarić kazao je da je Hrvatska još uvijek centralizirana zemlja zbog brojnih stvari koje vuće iz prošlosti, ali da su posljednje dvije vlade provele niz mjera kako bi se takva situacija promijenila. Najavio je i uskoro objavljivanje strategije decentralizacije, koju će Vlada, kako je rekao, objaviti najkasnije do ljeta.
Vlada želi jačati kapacitete lokalne samouprave, a u čitavoj reformi nužno je prilagoditi i njihovo financiranje, što će imati za cilj jačanje fiskalnog kapaciteta jedinica loklane samouprave, kazao je Palarić.
Autori strategije, na kojoj su uz domaće radili i brojni strani financijski stručnjaci, ističu da je njen cilj razvoj neovisne i odgovorne javne uprave, u skladu s europskim standardima. Ističu da je postojeći sustav, osim što koči decentralizaciju, retrogradan te da namjenskim potporama ograničava samostalnost lokalne samouprave.
Novi bi fleksibilniji sustav jačao poticaje za ostvarivanje prihoda i ograničavanje troškova te lokalne jedinice poticao na suradnju u pružanju usluga.
Predloženi sustav temelji se na izračunu standardnih prihoda i rashoda, njihove razlike odnosno fiskalnog jaza te općih potpora koja se izračunavaju kao određeni postotak fiskalnog jaza.
Takozvani sustav izravnanja razlikuje nekoliko vrsta lokalnih samouprava poput općina i manjih gradova, većih gradova, županija i Grada Zagreba, koji je ujedno i županija i grad.