"U Zagrebu danas ima više skela nego ikada", rekao je Silvije Novak, zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, te je izvijestio da se uz pomoć spomeničke rente od lani trenutno obnavlja 38 fasada te da se dovršavaju zgrade čija je obnova počela 2005., a neke su već gotove.
Za sljedeći tjedan najavio je i početak radova na javnim i stambenim zgradama koje su ove godine dobile novac iz spomeničke rente, ukupno 34 milijuna kuna, te je naveo da se, u organizaciji podružnice Zagrebačkog holdinga Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva (GSK), iz sredstava spomeničke rente i pričuve zgrada za ovu i iduću godinu planira obnoviti 66 fasada.
"To zvuči puno, ali ne smije se zaboraviti da na Gornjem gradu ima 217 zgrada koje traže obnovu, a u centru 1300", rekao je Novak i ocijenio da Zagreb, nastavi li se obnova sadašnjim tempom, neće više biti zapušten.
Novak je naglasio da dio investitora i suvlasnika, bez obzira na veliku pomoć kroz sustav spomeničke rente, osjeća stručnjake Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode kao teret, jer u obnovi zgrada imaju zahtjeve koji su i skupi.
"Zato je važno naglasiti da će svima koji se natječu za novac iz sustava spomeničke rente i koji ga dobiju, u stopostotnom iznosu biti uvaženi troškovi za specifične radove na kulturnom dobru", istaknuo je Novak, dodavši kako se to odnosi na konzervatorske, restauratorske i jako složene obrtničke radove, uključujući i materijale odnosno vrlo skupe sanacijske žbuke za zidove opterećene vlagom i solima.
"Tako je iznos koji plaćaju suvlasnici 10 posto ili manji od ukupnog iznosa investicije u obnovu što je velika pogodnost za svakog vlasnika budući da se vrijednost nekretnine višestruko povećava ako su na zgradi uređeni fasada, limarija, stolarija, krov i pokrov", napominje Novak.
Podsjetio je na predugo razdoblje u kojem se fasade u Zagrebu nisu održavale, od ekonomske krize krajem 1930-ih.
"Uređivale su se malo za vrijeme Univerzijade 1987., no tek se zadnjih godina vide efekti", rekao je, ali i dodao kako je pomalo tragično da se ove godine ponovno moraju obnavljati neke fasade, koje su tada bile obnovljene, poput zgrade na Trg bana Jelačića 7, gdje se nalazi Društvo hrvatskih književnika.
Silvije Novak najavio je da će ove godine na Gornjem gradu početi obnova palače Hrvatskog sabora, uključujući i kupole.
"Hrvatski sabor ima najneuređenije kupole, ružne su i hrđave, a vidljive su iz cijeloga grada", rekao je i podsjetio kako je zgrada Sabora u današnjem obliku rezultat pregradnje 1910.-1911., kada je na dva ugla na istočnoj strani, prema gradu, dobila kupole i od tada, odnosno od 1946. kada su "zakrpane", nikada nisu bile obnovljene.
"Prikupljanje projektne dokumentacije traje već neko vrijeme, sada je izabran izvođač i ide se u radove na palači Hrvatskog sabora, a isto tako u tijeku je izrada projektne dokumentacije za obnovu vanjštine Banskih dvora", najavljuje Novak.
Naveo je da je na Gornjem gradu u tijeku ili će početi obnova najvažnijih fasada, a riječ je, prije svega, o palači Gvozdanović u Visokoj 8 te u Visokoj 10, znamenitoj po tome što je u njoj živio i stvarao Ivan Kukuljević Sakcinski, prvi konzervator u Zagrebu i Hrvatskoj.
"U obnovi nastojimo sačuvati što više izvornih detalja, jer je spomenik tim vrjedniji", rekao je i dodao da će na fasadi u Visokoj 10 uspjeti u cijelosti sačuvati staru žbuku koja će se "izliječiti" i učvrstiti, pa će fasada nastala oko 1800. godine ostati i u materijalu kakav je bio kada se gradila.
Započela je, kaže, obnova višestruko značajnog sklopa Opatička - Radićeva, koji je inkorporirao i srednjovjekovnu kulu iznad Kamenitih vrata, s puno važnih slojeva koji će se, koliko je to moguće, nastojati sačuvati i prezentirati. Na tom je sklopu, naime, vidljiv mogući presjek zagrebačke arhitekture od 13 st. do 19. st., naglašava.
Lani je obnovljena i palača Jelačić, ali, nažalost, grafiteri su je išarali, požalio se Novak.
Najavio je da će za godinu dana u cijelosti biti gotova crkva svetoga Marka, uključujući i južni portal koji se obnavlja već 19 godina, te zapadni portal koji je, zajedno s vanjskim okvirom nanovo izrađen, dok na crkvi sv. Ćirila i Metoda za obnovu preostaje glavna fasada.
Novak je dodao da se spomenici i kulturna dobra značajno financiraju i iz sredstava Ministarstva kulture i od sponzora, poput katedrale, što je najveći zahvat u gradu, a obnavlja se i Nadbiskupsko sjemenište te crkve u Remetama i Šestinama.
Pohvalio se da su prije mjesec dana dovršeni radovi na dijelu Kaptolskog bedema. "Kaptol je jedini srednjovjekovni gradić u kontinentalnoj Hrvatskoj kojemu je gotovo u cijelosti sačuvan perimetar zidova podignutih u 16. stoljeću", rekao je i ocijenio sramotnim što je, između dva svjetska rata, srušen komadić ulice Pod zidom zbog izgradnje tržnice na Dolcu.
Grad Zagreb sada je obnovio najvidljiviji dio zida, uz park Opatovinu, koji je vidljiv i iz Tkalčićeve, a u perspektivi bi u cijelosti željeli urediti taj zid i sada je u planu uređenje velikog komada zida uz Bogoslovno sjemenište.
"To je vrijednost za koju Zagrepčani malo znaju, ali je vrlo upečatljiva jer srednjovjekovnih tragova civilne arhitekture baš i nema puno ili nisu vidljivi", napominje Novak.