"Istra je bila vječito sporno pitanje između Italije, Slovenije i Hrvatske" glavna je teza Kunejeve knjige u kojoj se također ističe da su i Slovenci u prošlosti naseljavali Istarski poluotok, i na dijelu koji je nakon Drugog svjetskog rata pripao Hrvatskoj odlukom vrha "tadašnjeg nedemokratskog režima" bivše Jugoslavije, piše "Delo".
Recenzent Kunejeve knjige Tomaž Švagelj navodi da je Kunej povjesničar amater, ali da je važnost njegove knjige u tome što se poziva na povijesne karte hrvatskog povjesničara Stjepana Srkulja koji je 1937. u Zagrebu objavio "Hrvatsku povijest u 19 karata".
Po Srkuljevim kartama i materijalima, koje prenosi Kunej, Istra "nikada u povijesti nije bila pod hrvatskom jurisdikcijom, osim njezina vrlo malog dijela", piše "Delo".
"Piranski zaljev nikada nije bio hrvatski, a nije bio ni Savudrijski poluotok do 1954. godine. Knjiga Franca Kuneja 'Prešućena Istra' donosi važan hrvatski povijesni izvor, rad 'Pavelićeva povjesničara' Stjepana Srkulja", navodi "Delo" u najavi recenzije na naslovnoj stranici.
"Ono što je u Srkuljevoj knjizi važno jest to da ona nije 'jugosrpski' protuhrvatski proizvod ili današnja slovenska nacionalistička propaganda, kako neki hrvatski krugovi usuglašeno nazivaju današnje slovenske argumente", piše recenzent i dodaje da je i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pohvalio Srkuljev rad kada je u proširenom izdanju objavljen devedesetih godina. Ne može se, dakle, reći da teze kojima se osporava granica u Istri dolaze iz "protuhrvatskih" krugova, zaključuje "Delo".
List podsjeća i na nedavni "novi zemljovid" granice u Istri koji je objavio "Zavod 25. lipnja" Marjana Podobnika, te navodi da Podobnik iznosi slične teze koje se zagovaraju i u Kunejevoj knjizi, prvenstveno to da Piranski zaljev nikad nije bio hrvatski, te da bi i Savudrija trebala pripasti Sloveniji.
"Savudrijski poluotok nikada u povijesti prije 1954. nije bio hrvatski, a zanemarimo li uski pojas kopna na krajnjem jugoistoku, to nije bila niti Istra", navodi "Delo" neke od teza koje se pojavljuju u Sloveniji.
List navodi da o Piranskom zaljevu "uopće ne može biti sumnje" (da pripada Sloveniji), te tvrdi da su u školskim udžbenicima u bivšoj SFRJ bile vidno označene granice na moru između pojedinih republika.
"Tko je pohađao školu u vrijeme Jugoslavije, sjeća se morske granice između republika već iz zemljovida u tadašnjim udžbenicima i školskim povijesnim atlasima", navodi "Delo".
List ocjenjuje da materijali poput ovih koje je u knjizi iznio Kunej mogu koristiti Sloveniji.
"Bez obzira na nedosljednosti u knjizi i na to da njezin autor nije povjesničar, činjenica je da su Kunej i naklada Debora objavili važan hrvatski povijesni izvor. On bi mogao nesumnjivo koristiti Sloveniji u bilateralnim pregovorima, a osobito kod moguće međunarodne arbitraže", navodi se u zaključku recenzije koju je objavilo "Delo".
Kunejevu knjigu izdala je krajem prošle godine nakladnička tvrtka Debora. Knjiga ima 238 stranica, a u prodaji je po 18 eura.
"Delo" navodi i neke podatke o autoru, slabo poznatom široj javnosti. Kunej je umirovljenik, nekadašnji službenik carinske uprave, a ranih devedesetih godina bio je i ekonomski savjetnik slovenskog veleposlanstva u Beču, piše "Delo".