U 2006. financijska imovina kućanstava srednje i istočne Europe i dalje se, već treću godinu za redom, povećava dvoznamenkastim pokazateljima rasta te je dostigla iznos od 583 milijardi euru, 14 posto više u odnosu na godinu ranije, ili 57 posto BDP-a, kaže se u toj analizi.
Posljedica je to solidnog poslovanja gospodarstava u zemljama srednje i istočne Europe, uspješnog oporavka cijena imovine i stalne akumulacije sredstava u mirovinskim fondovima. Danas na srednju i istočnu Europu otpada oko jedan posto globalnoga bogatstva, čija je vrijednost, pretpostavlja se, u 2006. premašila 81.000 milijardi eura.
Analiza pokazuje da su prošle godine u Hrvatskoj financijske obveze kućanstava rasle još brže nego 2005. godine, za 22,7 posto u odnosu na 20,6 posto, prvenstveno zbog snažne potražnje za stambenim kreditima. Kao rezultat opisane dinamike bruto imovine i obveza, neto bogatstvo hrvatskih kućanstava povećalo se za iznimno visokih 26,7 posto i dostiglo 46 posto BDP-a. U narednim se godinama očekuje da će smanjeni rast financijske imovine kućanstava, koji je i rezultat očekivane otplate duga umirovljenicima i naknade hrvatskim braniteljima, održati neto bogatstvo na razini od oko 50 posto BDP-a.
Inače, kućanstva zemalja srednje i istočne Europe sve više ulažu u nekretnine; velika je potražnja za stambenom gradnjom financiranom hipotekarnim kreditima. Kućanstva i dalje štede, ali postupno svoju štednju preusmjeravaju na tržište nekretnina, pokazalo je to istraživanje.
"Kućanstva u srednjoj i istočnoj Europi prilagođavaju svoje potrošačke navike novom, višem životnom standardu. Istovremeno sve više ulažu u svoje domove. Tu vrstu potrošnje u regiji pobuđuje brz rast prihoda i sve bolji pristup kreditnom tržištu, što podržava i efekt bogatstva koji je posljedica brzog rasta cijena stambenog prostora", kaže Debora Revoltella, glavna ekonomistica za srednju i istočnu Europu u Grupi UniCredit.
Ipak, kako je pokazalo to istraživanje, postoje značajne regionalne razlike. Ulaganje u materijalnu imovinu i potrošnja još nisu premašili akumulaciju financijskih sredstava u Bugarskoj, Poljskoj, Sloveniji, a u zadnje vrijeme i u Hrvatskoj, gdje su omjeri pokazatelja neto bogatstva i korigiranih pokazatelja neto bogatstva prema BDP-u u stalnoj uzlaznoj putanji, pokazuje analiza Grupe UniCredit.