Mjesto održavanja dvodnevnog sastanka započetog u nedjelju je antički grad Kazan, 500 milja istočno od Moskve, što dodatno naglašava usmjerenost EBRD-a širenju na ruske regije.
EBRD je u vlasništvu 61 zemlje članice i dvije međuvladine institucije. Utemeljen je 1991. s ciljem pomaganja bivšim komunističkim zemljama u tranziciji sa socijalizma na tržišno gospodarstvo.
Najveći dioničar EBRD-a, SAD, koji je vlasnik 10-postotnog udjela u toj banci, iskoristio je trenutak kako bi se kritički osvrnuo na bančino premašivanje odobrenog obujma sredstava za kreditiranje, ponovno pozvavši na isplatu dividendi.
Pitanje koje se postavlja jest da li dio od ukupno 3,7 milijardi eura neograničenih rezervi prikupljenih u 2006. treba biti raspoređen među vlasnicima banke ili uložen u rastuća gospodarstva bivšeg komunističkog bloka.
Povelja EBRD-a zabranjuje isplatu dobiti, osim u slučaju kada opće rezerve iznose 10 posto autoriziranih zaliha kapitala ili 2 milijarde eura. Ta se situacija po prvi puta javila 2006., kada su neograničene rezerve narasle 51 posto.
Banka je 2006. procijenila da će financirati 250 projekata vrijednih 3,7 milijardi eura, ali je u stvarnosti financirala 301 projekt, vrijedan 4,9 milijarde eura.
"Dok bi financijska institucija privatnog sektora za takve rezultate dobila pohvale, nas zabrinjava očigledna spremnost EBRD-a na financiranje sponzora s pristupom financijskim tržištima", kazao je američki predstavnik Kenneth Peel.
Snažan rast kredita u 29 zemalja u kojima EBRD djeluje potpomogao je tamošnjem gospodarskom rastu, te potaknuo temeljno pitanje daljnje relevantnosti EBRD-a u tim zemljama.
Čak je i domaćin sastanka Rusija - najveći korisnik EBRD-ovih sredstava i ljudstva - istakao kako je zabrinut nespremnošću te banke da ponudi razumni prijedlog podjele dobiti svojim dioničarima. Neto dobit te banke nakon provizija u 2006. je porasla 60 posto, na 2,4 milijarde eura, s prethodnog rekorda od 1,5 milijardi eura u 2005.
Predsjednik EBRD-a Jean Lemierre kazao je kako je do takvog rasta dobiti došlo uslijed bančinog povlačenja iz dioničkih ulaganja u središnjoj Europi, gdje su mnoge zemlje na putu izlaska iz njezinog područja djelovanja do 2010. Prva bi u tome trebala biti Češka, u 2007.
Rasprava oko isplate dividendi zasjenila je nastojanja te banke usmjerena na širenje svojih operacija na jug i istok, te na prodor na regije Rusije, svojeg glavnog područja djelovanja.
Dok takav potez s jedine strane predstavlja veći rizik i izazov budući neke od zemalja jugoistočne Europe i središnje Azije još uvijek pate od političke nestabilnosti i nemaju uspostavljenu demokraciju, on istodobno može donijeti nove dobiti.
Višak sredstava trebalo bi upotrijebiti za isplatu dividendi dioničarima, uložiti u regije iz kojih je potekao, ili označiti za posebne projekte u tim regijama poput održive energije, nuklearne sigurnosti ili tehničke suradnje, kazao je Lemierre.