Robni je izvoz, izražen u američkim dolarima, u prva tri mjeseca ove godine iznosio 2,63 milijarde dolara, što je za 10,9 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz istodobno povećan za 17,4 posto te je iznosio 5,58 milijardi dolara, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Tako je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom premašio iznos od 2,9 milijardi dolara, što je pak za gotovo 24 posto više nego u prva tri prošlogodišnja mjeseca.
Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je na 47,1 posto sa 49,9 posto u prva tri mjeseca prošle godine.
S obzirom na smanjenje tečaja dolara, od oko 8 posto, podaci izraženi u kunama daju znatno niže stope rasta.
Robni izvoz, ostvaren u vrijednosti od 14,7 milijardi kuna, zabilježio je rast od svega 2,1 posto, dok je uvoz, u visini od 31,3 milijarde kuna, porastao za 8 posto.
Podaci o kretanju robne razmjene u prva tri mjeseca ove godine ne daju previše nade da će se trendovi u ovoj godini znatnije razlikovati od prethodnih nekoliko godina, ocjenjuju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".
Vrijednost izvoza je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani povećana je za 257 milijuna dolara, a vrijednost uvoza za 829 milijuna USD.
Međutim, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK, u prva tri mjeseca zabilježen je snažan međugodišnji pad vrijednosti dolara prema euru i kuni od približno 8,1 posto, pa je znatno realniji pokazatelj kretanja izvoza njegova vrijednost u kunama koja je povećana tek za 2,1 posto.
Primjećuju da je djelomično na takvo kretanje izvoza utjecala brodogradnja, čija vrijednost izvoza znatno oscilira zavisno od pojedinih isporuka.
Tako je vrijednost izvoza ostalih prometnih sredstava, koju u najvećoj mjeri čini brodogradnja, u odnosu na prva tri mjeseca 2006. godine u kunama manja za 20,6 posto.
Rast vrijednosti izvoza bez brodogradnje iznosio je samo 5,4 posto u odnosu na 14,3 posto u cijeloj prošloj godini ili visokih 22 posto u prva tri mjeseca prošle godine.
Na kretanje vrijednosti izvoza najviše je utjecao povećani izvoz strojeva i uređaja, električnih strojeva, aparata i opreme, metala te drva i proizvoda od drva.
S druge strane, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, uz pad izvoza brodova, zabilježen je značajan pad vrijednosti izvoza naftnih derivata.
Manji je pad kod djelatnosti koje su u prošloj godini znatno utjecale na rast ukupnog izvoza odnosno kod izvoza sirove nafte i zemnog plina, hrane i pića te ribarstva.
Dinamika rasta uvoza u kunama, napominju analitičari HGK, također je iznosila znatno manjih 8 posto, odnosno, došlo je do znatnog usporavanja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je rast uvoza u kunama iznosio 24,4 posto.
Pri tome su na rast uvoza najviše utjecali rast uvoza metala, kemikalija i kemijskih proizvoda te rast vrijednosti uvoza motornih vozila.
I kod uvoza je zabilježen osjetan pad vrijednosti uvoza sirove nafte i zemnog plina te naftnih derivata. Tako je pad cijena energetana na svjetskom tržištu u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje utjecao na obje strane bilance razmjene roba s inozemstvom, zaključuju analitičari.