TEMA TJEDNA
POTROŠAČKE CIJENE U SVIJETU POGAĐA "AGFLACIJA"
Procjenjujući stope inflacije, središnji bankari i ekonomisti često ignoriraju tradicionalno iznimno nestabilne cijene hrane. No, u posljednje vrijeme rastuće cijene svih vrsta prehrambenih artikala, od kukuruza do mlijeka, možda nametnu potrebu za promjenama, analizira novinska agencija Reuters.Pri izračunu temeljne inflacije ne uračunavaju se cijene hrane i energenata, koje se smatraju nestabilnima. No neki analitičari sada tvrde kako bi izraziti porast cijena hrane u cijelom svijetu koji se bilježi posljednjih mjeseci mogao predstavljati stalnu ili barem dugotrajnu pojavu.U Merill Lynchu su čak osmislili i novi termin za fenomen utjecaja cijena hrane na cijene potrošačkih proizvoda: "agflacija".
Potencijalne posljedice po globalni rast
Cijene kukuruza dosegle su najvišu razinu u posljednjih deset godina, utječući tako na povećanje cijene stočne hrane i, posljedično, mesa. I cijene pšenice i mliječnih proizvoda također rastu. U slučaju da prijetnja od inflacije natjera središnje banke da povise kamatne stope u većoj mjeri nego bi to inače učinile, posljedice po globalni rast potencijalno bi mogle biti ozbiljne.
Malo je zemalja, bilo onih u razvoju ili razvijenih, koje su imune na ovu pojavu. Opća inflacija u Kini, pod utjecajem skoka cijena hrane u iznosu od 7,1 posto, u travnju je dosegla 3,0 posto. Očekuje se da će cijene hrane u SAD-u, koje su obično u skladu s općom cjenovnom razinom, u slijedeće dvije godine svojim rastom nadmašiti opću stopu inflacije i do dva posto.
Inflacija je u Turskoj, pak, porasla na 10,7 posto, dijelom i kao rezultat činjenice da su cijene hrane porasle četiri puta bržim tempom nego prije godinu dana. Glavni krivac za činjenicu da je stopa inflacije u Velikoj Britaniji u ožujku iznosila 3,1 posto bile su upravo cijene hrane koje su porasle gotovo dvostruko.
Predviđanje budućih cijena hrane u većoj je mjeri domena agronoma nego ekonomista. No ekonomisti raspolažu s dovoljno velikim brojem dokaza da počnu razmišljati o tome kako bi cijene hrane, u slučaju da ostanu trajno visoke, mogle utjecati na inflaciju. "Rizik je u tome da bismo mogli pretpostaviti kako su visoke cijene hrane privremena pojava, a da bi se moglo ispostaviti kako se radi o strukturalnoj promjeni", kaže Lex Hoogduin, glavni ekonomist pri Robecou u Nizozemskoj.
Privremena ili trajna pojava?
Vruće i suho vrijeme u velikom dijelu svijeta ne sluti na dobro po ovogodišnju žetvu, no to je sezonska nestabilnost. Međutim, mijenjaju se sheme ponude i potražnje, koje bi mogle prerasti u strukturalnu promjenu. Potražnja za poljoprivrednim proizvodima drastično je porasla zbog brzog razvoja industrije biogoriva te sve većih apetita Kine, čije gospodarstvo nastavlja bilježiti izrazit rast. A za razliku od proteklih razdoblja porasta cijena hrane, stručnjaci za poljoprivredu ističu kako je sada manje raspoloživog zemljišta pogodnog za obradu.
Reakcija većine središnjih banaka isprva će biti vjerojatno oprez, a ne poduzimanje konkretnih mjera. "Ne mislim da bi na takva iznenađenja u početku, recimo tijekom prvih nekoliko mjeseci, trebalo reagirati", istaknuo je William Gavin, potpredsjednik pri američkoj središnjoj banci u St Louisu, koji je istražio učinke inflacije cijena hrane. "No kada se ukorijene, reakcija je nužna."
Neki analitičari su sigurni u to da će tržište poljoprivrednih proizvoda reagirati na više cijene većom proizvodnjom, čime će agflacija biti zauzdana. Napredak u području znanosti genetskog modificiranja, iako kontroverzan, mogao bi povećati urod niza poljoprivrednih proizvoda, od pšenice do rajčica. A iako su zalihe vode te raspoloživo zemljište postali oskudniji zbog globalne eksplozije stanovništva, neki tvrde kako zemljišta za poljoprivredu još uvijek ima mnogo, primjerice u Brazilu.
Ako agflacija doista uzme maha, u najvećoj mjeri naštetila bi zemljama u razvoju zbog relativno velikog udjela osobne potrošnje tamošnjeg stanovništva na hranu. U potrošačkoj košarici u SAD-u na hranu otpada deset posto, u Južnoj Africi 25 a na Filipinima čak 50 posto. S obzirom na to, veliki izvoznici hrane mogli bi profitirati u jednakoj mjeri kao što i Venecuela i Nigerija imaju koristi od skuplje nafte.
Iako bi najveći dio tereta agflacije na svojim leđima ponijele zemlje u razvoju, posljedice bi mogli osjetiti i potrošači u bogatijim zemljama. Skuplja hrana u Kini, primjerice, mogla bi dovesti do porasta plaća u toj zemlji, pa tako i do viših cijena tamno proizvede robe, što bi na svojem džepu osjetili kupci u inozemstvu.
Takav šok u području cijena uvezene robe glavni je razlog zbog kojega Alan Castle, glavni ekonomist pri Lehman Brothersu, smatra da bi cijena hrane mogla utjecati na srednjoročna predviđanja o inflaciji. No prije prilagodbe bilo kakvih predviđanja, Castle, kao i većina analitičara, želi biti siguran da je inflacija cijena hrane trajna pojava. On ističe primjer cijena hrane u Velikoj Britaniji, koje ciklički dosižu najviše razine približno svakih pet godina, nakon čega ponovno padaju. "Takav bi se fenomen mogao ponoviti", kaže Castle, a prenosi Reuters.
TEMA TJEDNA
GALILEO IZGUBLJEN U SVEMIRU
Europska komisija odustala je od financiranja uspostave satelitsko-navigacijskog sustava Galileo putem javno-privatnog partnerstva. Nakon kašnjenja u njegovoj realizaciji i problemima s organizacijom konzorcija koji bi njime upravljao, Bruxelles sada predlaže njegovo financiranje iz javnih izvora, pišu europski mediji.Galileo je 2002. pokrenula Europska Unija kao javno-privatno partnerstvo, a trebao je predstavljati konkurenciju Global Positioning System-u (GPS), kojega su 1980-ih pokrenule američke oružane snage. Pet godina kasnije, međutim, Galileo posustaje. Prvotno je bilo planirano da se trećina ukupne cijene uspostave Galilea financira novcem poreznih obveznika EU-a, a preostale dvije trebao je financirati konzorcij od osam europskih tvrtki koje bi potom imale pravo na korištenje sustava. Međutim, konzorcij nije uspio ispoštovati rok da do 10. svibnja uspostavi zajedničku pravnu strukturu koja bi upravljala sustavom, pa je stoga Komisija odustala od javno-privatnog partnerstva. Financiranje iz javnih izvora "smatramo boljim rješenjem", izjavio je europski povjerenik za promet Jacques Barrot.
Odustajanje od javno-privatnog partnerstva
Uspostava cjelokupnog sustava sada se planira do kraja 2012., a nakon toga bi se ponudio u zakup posebnom koncesionaru. Ukupna cijena popela bi se na 9 do 10 milijardi eura u razdoblju od 2007. do 2030. godine, a iz sadašnje Financijske perspektive od 2007. do 2013. godine izdvojilo bi se 3,4 milijarde eura.
Sustav bi se sastojao od 30 satelita lansiranih u orbitu na visini od 24.000 metara. Galileo bi omogućio potpunu neovisnost Europe od američkog sustava GPS, a trebao bi biti i daleko precizniji. Mogao bi locirati predmete na Zemlji s odstupanjem od najviše jednog metra, dok GPS ponekad odstupa i desetak metara. Prijedlog Komisije sada ide na Vijeće EU-a. Povjerenik Barrot predstavit će ga ministrima prometa na njihovu sastanku 8. i 9. lipnja.
Analizirajući razloge odustajanja od prvotnog plana za Galileo, londonski Economist ističe da je konzorcij za njegovu uspostavu, u kojem je trebalo sudjelovati osam kompanija i pet država, bila politička kreacija zasnovana na nacionalnoj taštini, a ne na komercijalnoj logici. Plan o lansiranju 30 satelita uvelike zaostaje - dosad je lansiran samo jedan pokusni satelit. Galileo je trebao biti u upotrebi do 2010., dok analitičari tvrde kako sustav neće biti u pogonu barem do 2014.
Projekt nailazi na probleme i u pogledu proračuna. Originalna cijena projekta u početku je procijenjena na 3,6 milijardi eura, s time da su dvije trećine trebale financirati kompanije uključene u konzorcij: EADS, skupa s Thalesom i francuskim Alcatel-Lucent-om, talijanska Finmeccanica, španjolski AENA i Hispasato, britanskim Inmarsat te njemačka grupacija koja uključuje Deutsche Telekom. No one su se nedavno obratile za financijsku pomoć EU-u tražeći dodatne dvije milijarde eura.
Galileo je u početku bio osmišljen kao komercijalna alternativa američkom GPS-u. Međutim, u igri su i drugi, u manjoj mjeri komercijalni motivi. Političari su željeli europski sustav, tvrdeći da Amerika može ukinuti GPS signale u bilo kojem trenutku. Galileo se smatran i korakom u smjeru šire europske inicijative u svemiru, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta i poticanja gospodarskog rasta.
No Zemlja se nije prestala okretati 2002., a većine navodnih koristi Galilea sada više nema, analizira Economist. Amerika je usavršila svoj GPS sustav tako da je on sada jednako precizan kao i što je to Galileo trebao biti. Jedini preostali razlozi za realizaciju projekta su politička taština, industrijska politika i paranoidni strahovi u pogledu nacionalne sigurnosti, zaključuje taj list.
Vojna uloga Galilea
Londonski Financial Times, pak, piše o tome kako je Europska komisija ovih dana konačno priznala da Galileo ima i vojnu misiju, čime se nadmetanje za dominacijom u svemiru očito zahuktava. Tako Bruxelles ističe da Kina i Rusija razvijaju vlastite sustave satelitskog navođenja.
Odustajanje od Galilea značilo bi da bi EU bio ovisan o korištenju stranih sustava i tehnologija, i to u području primjene koja je od ključne važnosti za opstanak društva u budućnosti. "Osim toga, Galileo predstavlja temelje europske svemirske politike koja je u povojima, kao i europske ambicije u području svemira, tehnologije i inoviranja", stoji u izvješću europskih ministara transporta koje prenosi FT. U izvješću se predviđaju značajni prihodi od vojne primjene projekta.
Međutim, Velika Britanija i Danska, među ostalima, protive se novim planovima za dodatno javno financiranje projekta kao i bilo kakvoj prepreci odnosima sa SAD-om, koji svojim partnerima iz NATO-a omogućuje korištenje GPS sustava. Prema paktu koji je 2004. potpisan sa Washingtonom, svi navigacijski sustavi bit će kompatibilni s GPS-om i Galileom.
EU blok u istraživanje sustava Galileo od 1990-ih već je utrošio 2,5 milijardi eura. "Čini se da zemlje članice smatraju kako bi trebale dobiti povrat svoga novca kojega su uložile u projekt. No, koristi će biti osjetne kasnije", naglašava Barrot. Procjenjuje se da bi vrijednost tržišta satelitske navigacije do 2025. trebala iznositi oko 450 milijardi eura, a EU bi mogao utržiti polovinu te svote, piše Financial Times.
SVJETSKO GOSPODARSTVO
UGLJEN - JEFTINIJI, DOSTUPNIJI I ŠTETNIJI PO OKOLIŠ
Njemačka planira izgradnju 15 novih elektrana na ugljen, a njezin primjer slijede i druge europske zemlje. To međutim ugrožava bitku Europske unije (EU) protiv ispuštanja ugljičnog dioksida s ciljem zaustavljanja globalnog zatopljenja, piše novinska agencija Reuters.Europska Unija teži postati prvo svjetsko gospodarstvo s niskom razinom ispuštanja ugljika. Stoga je i uvela plan trgovanja emisijama ugljičnog dioksida s ciljem ograničenja proizvodnje CO2, koji se u velikim količinama otpušta izgaranjem fosilnih goriva, među kojima i ugljena.
Lako dostupan i jeftin ugljen
No Njemačka, šesti najveći svjetski proizvođač stakleničkih plinova, do 2012. planira izgradnju 15 novih elektrana na ugljen. Razlog je jednostavan - korištenje ugljena kao goriva jeftinije je od plina. Plin je međutim manje štetan po okoliš. "Plin bi postao privlačniji od ugljena kao energent samo ako cijena dozvoljene emisije ugljičnog dioksida dosegne 45 eura po toni", ističe Walter Wintersteller iz konzultantske kompanije Booz Allen. Cijena dozvoljene emisije ugljičnog dioksida trenutno iznosi malo više od 20 eura po toni.
Elektrane na plin proizvode približno upola manje ugljičnog dioksida od elektrana na ugljen, jeftinije su a njihova izgradnja traje kraće. No plin je u Njemačkoj trenutno za 45 posto skuplji od ugljena, izvješćuju iz privatne njemačke banke Sal Oppenheim.
Energetske kompanije i europski političari, osim toga, ne žele u prevelikoj mjeri ovisiti o uvezenom ruskom plinu i o porastu cijena tog energenta, koji je povezan s visokim cijenama nafte. "Korištenje plina nema prevelikog smisla jer to povećava ovisnost o ruskom plinu", upozorava Stephan Wulf, analitičar pri banci Oppenheim.
Dok Europska Unija četvrtinu svoga plina uvozi iz Rusije, ugljen je dostupan iz različitih izvora diljem svijeta, što znači da je manje vjerojatno da će doći do poremećaja opskrbe. Prednost koju Njemačka daje ugljenu korijene ima i u snažnom političkom protivljenju nuklearnoj energiji. Nuklearne elektrane trenutno proizvode oko trećine ukupne struje u toj zemlji, no prema postojećim zakonima moraju biti postupno zatvorene, s krajnjim rokom do 2020.
Obzirom da Njemačka može koristiti domaći smeđi ugljen, kao i uvezeni kameni ugljen bolje kvalitete čijim se izgaranjem oslobađa manje ugljičnog dioksida, ugljen kao gorivo za pogon elektrana predstavlja logičnu alternativu.
Njemački primjer slijede i drugi
Trenutno se 50 posto njemačke struje proizvodi u elektranama na pogon ugljenom, a dio njih iznimno zagađuje okoliš. Njemačka nije jedina zemlja koja planira izgradnju novih elektrana na ugljen. I Nizozemska i Velika Britanija razmatraju izgradnju novih elektrana na ugljen.
Izvješće organizacije za globalno očuvanje okoliša WWF, pod nazivom "Prljava tridesetorica", koje je objavljeno ovih dana, navodi kako Njemačka i Velika Britanija imaju po 10 elektrana na ugljen, ujedno "najprljavijih" u cijelom EU.
Dok Njemačka iskazuje veliku vezanost za ugljen, Velika Britanija pak, nakon što su novi plinovodi snizili cijene uvezenome plinu, sve se više okreće plinu za potrebe proizvodnje struje. No toj je zemlji potrebno toliko novih kapaciteta za proizvodnju struje, dijelom i kako bi se zamijenile sve starije elektrane, da još uvijek postoji interes za nove elektrane na ugljen, posebice one koje posjeduju tehnologiju hvatanja i pohrane ugljika (CCS) u sklopu koje se ugljični dioksid pohranjuje pod zemljom ili pod morem.
Ta složena tehnologija mogla bi uvelike smanjiti i emisije Njemačke, no još je u povojima a postat će komercijalno konkurentna tek kada cijene ugljika premaše 30 dolara po toni, ističu analitičari.
Ako zaista želi iskorijeniti rast korištenja zagađujućeg ugljena, EU mora zauzeti stroži stav. "Korištenje ugljena za proizvodnju struje u sljedećih bi 25 godina u europskim zemljama koje su članice OECD-a moglo rasti stopom od jedan posto godišnje", naglašava analitičar specijaliziran za ugljen, Brian Ricketts pri Međunarodnoj agenciji za energetiku. "No ako kontrola zaštite okoliša bude stroga, doći će do smanjenja njegova korištenja", njegove riječi prenosi Reuters.
SVJETSKO GOSPODARSTVO
RUSKA DOMINACIJA NAD TRANSPORTOM PLINA
Europa i Sjedinjene Države (SAD) morat će se naviknuti na činjenicu da je Rusija energetska supersila, pogotovo nakon što se Moskva izborila za transkaspijski ugovor o dopremi plina iz Srednje Azije, piše novinska agencija Reuters.Ugovor Rusije o izgradnji plinovoda s Turkmenistanom i Kazahstanom, koji je potpisan prošloga vikenda, još je jednom potvrdio kontrolu koju Rusija ima u pogledu dopreme energenata iz kaspijske regije. On dovodi u pitanje i planove Europe i Sjedinjenih Država o osiguravanju dopreme plina nad kojom Moskva ne bi imala kontrolu. "Radi se o najnovijem podsjetniku da Rusija ima kontrolu nad izvozom plina iz Srednje Azije, te da su alternativni putovi dopreme suočeni sa znatnim preprekama", naglašava Tanya Costello, analitičarka pri Eurasia Group.
Ovisnost Europe
Američki ministar za energetiku Sam Bodman, ugovor o kaspijskom plinovodu, kojim bi se srednjeazijski plin dopremao kroz Rusiju, opisuje "nepovoljnim za Europu". Glavni ruski savjetnik za odnose sa Europskom Unijom, Sergej Jastržembski u utorak je, pak, kazao kako je ugovor za Europu pozitivan jer predstavlja jedan put dopreme energenata više.
Rusija je izgurala zapadne kompanije i uspostavila kontrolu nad velikim energetskim projektima na svome teritoriju, kao što je Sahalin na Dalekom istoku te plinsko polje Štokman na Arktiku. Nakon razmirica s Ukrajinom i Bjelorusijom, obustavila je dopremu plina i nafte u te dvije zemlje, što je, pak, utjecalo i na dopremu energenata u Zapadnu Europu te uzrokovalo zabrinutost u Europskoj Uniji u pogledu energetske sigurnosti.
Prema planovima Moskve, njezin plinovod, koji bi se trebao početi graditi u drugoj polovini 2008., zaobići će tzv. "parazitske" tranzitne zemlje, kako ih naziva predsjednik Vladimir Putin. A Europa će se morati naviknuti na činjenicu da ovisi o Rusiji. "Rusija je glavni europski opskrbljivač plina, to je nemoguće izbjeći", naglašava Ron Smith, čelnik istraživačkog odjela pri Alfa Bank u Moskvi. "Čak ni neovisni plinovod ne bi izmijenio postojeću situaciju u kojoj Rusija doprema Europi četvrtinu potrebnoga plina."
Snovi o 'nezavisnom' plinovodu
Konkurentski plinovod pod Kaspijskim morem preko Azerbejdžana projekt je za koji je i SAD bio iznimno zainteresiran kako bi smanjio kontrolu Moskve nad bivšim sovjetskim državama i Europom. No, taj je podmorski plinovod suočen sa tehničkim preprekama koje uključuju faktor zaštite okoliša, kao i onima političke prirode. Tim transkaspijskim plinovodom dopremao bi se plin u Europu kroz Azerbejdžan, Gruziju i Tursku. Plin bi zatim putovao kroz drugi plinovod - Nabucco - preko Bugarske, Rumunjske i Mađarske do Austrije.
"Ova alternativna ruta uključivat će brojne tranzitne zemlje i bit će skupa", upozorava Julia Nanay, direktorica pri konzultantskoj kompaniji u području energetike, PFC Energy. Ističe kako je neizvjesno koliko bi plina iz Srednje Azije i Azejberdžana bilo transportirano putem Nabucca.
Austrijska energetska kompanija u većinskom državnom vlasništvu OMV na čelu je konzorcija koji je uključen u projekt Nabucco, plinovod dug 3.300 kilometara čija bi izgradnja stajala 4,6 milijardi eura. Projekt je suočen s brojnim kašnjenjima i sumnjama u predanost projektu od strane zemlje članice konzorcija, primjerice Mađarske, koja podupire i izgradnju konkurentskog Blue Stream plinovoda, što ga podržava Moskva.
Obzirom na probleme s Nabuccom, analitičari naglašavaju da je novi sporazum o plinovodu između Rusije, Turkmenistana te Kazahstana pozitivan za Europu, iako njime dominira Rusija. Naime, novi plinovod trebao bi povećati izvozni kapacitet Turkmenistana, tako pomažući ruskom Gazpromu da ispuni svoje obveze u pogledu izvoza u Europu.
Analitičari smatraju da se Europa može barem tješiti time da plin odlazi na zapad, a ne na istok, u Kinu koja je prošloga mjeseca potpisala preliminarni ugovor o izgradnji ogromnoga plinovoda iz Uzbekistana. "Kina već neko vrijeme spominje izgradnju plinovoda iz Srednje Azije do Kine, i iz Kazahstana i Turkmenistana", ističe Julian Lee, viši analitičar za energetiku iz Centre for Global Energy Studies "Meni se osobno čini da bi Europa trebala biti mnogo više zabrinuta zbog toga nego zbog plinovoda koji idu kroz Rusiju", prenosi njegove riječi Reuters.
SVJETSKA TRŽIŠTA
NOVI REKORDI NA WALL STREETU
Novi rekordi na Wall Streetu i novi val spajanja i preuzimanja kompanija u svijetu, posebice u Europi protekloga su tjedna obilježili poslovanje na najvažnijim svjetskim tržištima dionica.Njujorški Dow Jones indeks bilježi 24. po redu rekordnu vrijednost od početka godine. U petak je zaključio poslovanje na dosad najvišoj razini od 13.557 bodova, ojačavši na tjednoj razini 1,7 posto. S&P indeks zaključio je poslovanje na 1.523 boda, poskočivši 1,1 posto. Tehnološki Nasdaq iznosi 2.558 bodova, na dobitku od 0,8 posto.
Manija spajanja
Dionice najveće američke financijske institucije Citiroupa ojačale su četiri posto, te su bile najveći poticaj Dow indeksu da zaključi trgovanje na novoj rekordnoj razini. Razlog njihovu jačanju bila je vijest iz jednog hedge fonda kako posjeduje 15,2 milijuna dionica te banke.
Željezničke kompanije ponovno su dobivale na cijeni dionica nakon što je američki milijarder Waren Buffett objavio da posjeduje udjel u Union Pacific Corp. i Norfolk Southern Corp, što je u prosjeku cijene transportnih dionica podiglo za 1,7 posto. Buffettova kompanija Berkshire Hathaway udvostručila je i udjel u kompaniji za zdravstvenu njegu Johnson&Johnson te je kupila i dionice francuske farmaceutske kompanije Sanofi Aventis, što je podiglo i cijene dionica farmaceutskog sektora.
Najava, pak, DaimlerChryslera da će prodati 80 posto dionica Chryslera private equity kompaniji Cerberus Capital Management za 5,5 milijardi eura potaknula je kupovine dionica automobilskih kompanija. Naime, brokeri Bear Stearnsa ustvrdili su da je Chryslerova prodaja povoljna i za General Motors (GM) i za Ford Motor te je podigla investicijski rejting dionicama GM-a. Obje dionice dobile su nekih četiri posto na cijeni.
"Još uvijek se nalazimo na valu manije spajanja i preuzimanja u moru likvidnosti na tržištu. Trenutno se trgovci boje prodavati dionice. Ne žele se naći u poziciji da su prodali dionicu baš prije nego je postala novom metom preuzimanja", ustvrdio je Fred Dickson, tržišni strateg pri D. A. Davidson & Co.
I dionice kapitalno intenzivnih konglomerata poput 3M-a i Boeinga bile su među većim najvećim dobitnicama. Posljedica je to podatka američke vlade da je indeks potrošačkih cijena u travnju, koji ne uključuje snažnim oscilacijama sklone cijene hrane i energije, zabilježio najmanji porast na godišnjoj razini u zadnjih 12 mjeseci. Ulagače je, naime, zabrinjavalo da će inflacija ostati tvrdokorno visokom te da će američka središnja banka Fed biti prisiljena ponovno podići kamatne stope. Više kamatne stope negativno utječu na tržište dionica, jer poskupljuju kredite kompanijama te smanjuju osobnu potrošnju.
Spajanja banaka
Podršku jačanju europskih burzovnih indeksa na novu najvišu razinu u zadnjih šest i pol godina pružile su nove vijesti o spajanjima i akvizicijama. Londonski Ftse indeks ojačao je 1,1 posto, na 6.641 bod. Na još većem dobitku bio je frankfurtski DAX, za više od 1,7 posto, dosegnuvši 7.607 bodova.
Aktivnosti na području spajanja i akvizicija analitičari i dalje smatraju velikim pokretačima uzleta cijena dionica. "Očito aktivnosti spajanja i akvizicija nastavljaju tržištima biti golemi pokretač", kazao je Henk Potts, strateg u Barclays Stock Brokersu.
Talijanske banke UniCredit i Capitalia potvrdile su svoj plan o spajanju ovoga tjedna, čime će stvoriti drugu najveću banku u Europi. Po pisanju talijanskog tiska, odbori dviju banaka sastat će se ovaj vikend kako bi odobrili sporazum. Dionice Capitalije su ojačale 0,2 posto dok su UniCreditove oslabile 0,12 posto.
Ojačale su i dionice britanskog lanca supermarketa Morrison za oko 2,7 posto, nakon napisa u tisku o potencijalnoj ponudi za njegovim preuzimanjem koju razmatra private equity grupa CVC. Dionice diva farmaceutske industrije Merck skočile su 3,4 posto po objavi da je potpisala sporazum o prodaji svojeg dijela poslovanja s genericima američkoj skupini Mylan Laboratories za 4,9 milijardi eura.
Analitičari očekuju da će se u narednom razdoblju fokus tržišta usmjeriti gospodarskoj situaciji. "Središnje banke diljem svijeta brine inflacija, a postoje očekivanja da će se kamatne stope povećati", kazao je Gerhard Schwarz, čelnik odjela analize globalnih tržišta dionica pri HVB/UniCreditu. Dodao je kako očekuje da će do kraja godine kamatne stope u eurozoni dosegnuti 4,5 posto, nasuprot sadašnjih 3,75 posto.
"Tržišta dionica trebala bi moći živjeti s tim sve dok je rast korporativnih zarada prilično zdrav. No, dođe li do njegova usporavanja, što bi se moglo dogoditi u trećem tromjesečju, a rast kamatnih stopa je uračunat, bit će to koktel koji bi mogao dovesti do 10-postotne korekcije cijena dionica na tržištima", tumači Schwarz.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,9 posto, na 17.399 bodova.
SVJETSKA TRŽIŠTA
SNAŽNE KUPOVINE VALUTA S VIŠIM PRINOSIMA
Snažni gospodarski rast u eurozoni potiče uvjerenja ulagača da će Europska središnja banka (ECB) nastaviti ove godine podizati kamatne stope, tako da su protekloga tjedna na svjetskim deviznim tržištima nastavljene kupovine eura i ostalih valuta s višim prinosima, nasuprot jenu koji je ponovno najveći gubitnik.Tako se eurom trgovalo po 1,3507 dolara, gotovo isto kao i u tjednu ranije, odnosno nadomak najviše razine prema dolaru u zadnjih mjesec dana. Euro je i nadomak najviše ikad zabilježene razine prema švicarskom franku, valute s niskim prinosom, obzirom na trenutnu sklonost ulagača poduzimanju većeg rizika u potrazi za većim prinosom. Franak tako stoji 0,685 eura.
Europska valuta dobila je poticaj od očekivanja tržišnih sudionika da će kamatne stope u eurozoni nastaviti rasti nakon podatka da je tamošnje gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo za 3,1 posto na godišnjoj razini, odnosno više nego se očekivalo. Njemački gospodarski rast dao je solidnu podršku tečaju eura nakon što je objavljeno da je BDP najvećeg gospodarstva eurozone porastao u prvom ovogodišnjem tromjesečju 0,5 posto, također iznad očekivanja.
Analitičari ističu da će dolar unatoč boljim od očekivanjima podatcima o američkoj industrijskoj proizvodnji i prodaji novih kuća ostati pod pritiskom, posebno prema euru i britanskoj funti, sve dok ulagači smatraju da će američka središnja banka Fed snižavati ove godine kamatne stope, a ECB i britanska središnja banka podizati. "Fokus ulagača je na razlikama u kamatnim stopama i to podupire euro jer ulagači očekuju da će europske kamatne stope nastaviti rasti", ocijenio je raspoloženje na tržištu Nick Parsons, strateg pri nabCapitalu.
Jen nastavlja kliziti
A slabi japanski gospodarski rast pritisnuo je tečaj jena na najnižu razinu prema dolaru u zadnja tri mjeseca, a oslabio je i u odnosu na euro. Tečaj jena potonuo je prema dolaru 0,8 posto, na 121,09 jena. Euro je pak u srijedu dosegnu i rekordno visokih 163,64 jena, zaključivši tjedan na 163,58 jena.
Središnja japanska banka zaključila je u četvrtak dvodnevno zasjedanje ostavivši ključnu kamatnu stopu na 0,5 posto, kao što se i očekivalo. No, tijekom dana objavljeno je da je japanski bruto domaći proizvod (BDP) porastao u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 2,4 posto na godišnjoj razini, ispod očekivanja tržišta koja su se kretala oko 2,7 posto. Solidna osobna potrošnja bila je zasjenjena iznenađujućim padom kapitalne potrošnje.
Nakon zasjedanja japanski guverner Toshihiko Fukui izjavio je da bi japanske kamatne stope mogle biti podignute čak i ako potrošačke cijene još padaju, no ponovio je da će njihova prilagodba biti postupna.
I dok je podatak o BDP-u ponešto razočarao ulagače, 9. tromjesečje za redom rasta japanskog gospodarstva daje nadu ulagačima da će kasnije tijekom godine japanske kamatne stope biti podignute na 0,75 posto.
Ključna kamatna stopa u SAD-u iznosi 5,25 posto, u eurozoni iznosi 3,75 posto a ove godine trebala bi biti 4,0 ili više posto. Stoga su ulagači nastavili prodavati jen kako bi financirali kupovine valuta i imovine s višim prinosom, pogotovo s obzirom na činjenicu da su globalna tržišta dionica u uzletu a veće oscilacije cijena na njima prigušene. "Financijski uvjeti posebno utječu na jen. Kako su ulagači fokusirani na prodaju jena i kupovinu valuta s višim prinosom, jen nastavlja tonuti", rekao je valutni strateg Lehman Brothersa, Phylis Papadavid.
NOVA EUROPA
POLJSKA UBRZAVA KORAK PREMA EURU
Konzervativna poljska vlada polako se udaljava od svoje duboko ukorijenjene skepse prema euru, ohrabrena snažnim gospodarstvom i u strahu da bi je ostanak izvan eurozone obilježio euroskeptičnom za sva vremena, piše novinska agencija Reuters.Europska Unija i poljski dužnosnici tvrde da kada je posrijedi uvođenje eura, poljski ministri i guverner središnje banke Slawomir Skrzypek više ne razmišljaju u okvirima "da li" nego "kada". "Pojavili su se neki ohrabrujući znaci da naši čelnici postaju ozbiljni u pogledu uvođenja eura", ističe jedan varšavski činovnik koji je pristao govoriti pod uvjetom da ostane anoniman. "Rasprava se više ne vodi o prednostima i manama članstva u eurozoni, koje nemaju smisla jer Poljska ionako mora uvesti euro, nego o tome kada ga uvesti."
Vjerodostojnost u očima Europljana
Ta najveća bivša komunistička zemlja koja se EU-u pridružila 2004., u početku je planirala uvesti jedinstvenu europsku valutu oko 2010. No odustala je od toga datuma nakon što su na vlast 2005. došli konzervativni blizanci Kaczynski. Jaroslaw, premijer, i Lech, predsjednik, tvrdili su da bi euro mogao naštetiti gospodarstvu Poljske te smanjiti njezinu suverenost, ionako ograničenu priključenjem EU-u. Predložili su održavanje referenduma o uvođenju eura, ignorirajući činjenicu da je Poljska prema sporazumu o pridruživanju EU-u obvezna uvesti euro.
Vladajući savez braće Kaczynski, u čijim redovima su i nacionalisti - izrazito neprijateljski raspoloženi prema uvođenju eura - među ostalim zemljama EU-a širili su dojam da je Poljska odlučna u tome da bude "enfant terrible" Europske Unije, te da bi s uvođenjem eura mogla pričekati i do slijedećeg desetljeća.
Suočeni sa sve hladnijim dočekom unutar EU-a te optužbama kod kuće da potkopavaju ulogu Poljske u inozemstvu, braća Kaczynski posljednjih mjeseci nastoje vratiti svoju vjerodostojnost u Europskoj Uniji. Premijer Jaroslaw u Bruxellesu je prošloga mjeseca ustrajao kako njegova vlada nije euroskeptična i da Poljska želi odigrati konstruktivnu ulogu u oblikovanju budućnosti bloka.
Diplomati tvrde da on i predsjednik Europske Komisije Jose Manuel Barroso imaju dobar odnos, a Varšava je nakon dulje pauze na položaj stalnog izaslanika u Bruxellesu postavila uglednog diplomata. Ministrica financija Zyta Gilowska na sastancima u Bruxellesu dala je do znanja da ima zeleno svjetlo braće Kaczynski i njihove vladajuće stranke Prava i pravde da pokrene proces priključivanja Poljske eurozoni. Ističe kako vjeruje da će Poljska biti pripravna započeti s pregovorima o priključenju mehanizmu ERM-2, koji predstavlja pripremnu fazu za uvođenje eura 2009.
Analitičari to smatraju znakom da euro planira uvesti 2012. Stručnjaci za tržišta u razvoju očekuju da će se iste godine eurozoni priključiti i Češka, a dvije godine nakon toga i Mađarska. Slovačka bi euro, pak, trebala uvesti 2009.
Europsko nogometno prvenstvo i euro
Drugi nagoviještaj zaokreta politike u Poljskoj dogodio se ovih dana kada je Skrzypek oformio novi odjel pri središnjoj banci čiji je zadatak ispitati "optimalno vrijeme pridruživanja" Poljske eurozoni. Oprezno sročeno priopćenje banke dalo je za naslutiti kako je odluka o relativno skorom uvođenju eura već usvojena.
Neki poljski komentatori tvrde da bi Varšava trebala uvesti jedinstvenu valutu prije nego ugosti europsko prvenstvo u nogometu 2012. U Poljskoj se nadaju da će nogometno prvenstvo poboljšati sliku o zemlji u inozemstvu i predstavljati još jedan poticaj njezinom gospodarstvu, koje trenutno raste stopom iznad šest posto godišnje.
Nogometno prvenstvo i snažni gospodarski rast braći Kaczynski mogli bi poslužiti kao korisni argumenti za ranije uvođenje eura, koji bi im mogli omogućiti i izbjegavanje obećanog referenduma. Neki kažu da je vlada zabrinuta i zbog mogućnosti da bi brzi gospodarski rast mogao dodatno ojačati nacionalnu valutu zlot, što bi naštetilo izvoznicima, pa bi ranije uvođenje eura i zbog toga bilo korisno.
Izvori bliski vladi upozoravaju, međutim, da braća Kaczynski zasad žele prikriti svoj promijenjeni stav prema uvođenju eura u strahu od sukoba s nacionalističkim i ljevičarskim saveznicima prije izbora, koji bi trebali biti održani 2009., prenosi Reuters.
POSLOVNI IZAZOVI
DISKONTNI ZRAČNI PRIJEVOZNICI: PREPREKE NA VIDIKU
Čini se da bi europski diskontni avioprijevoznici mogli postati žrtve vlastitog uspjeha: godine velikih profita diskontne su zrakoplovne kompanije potaknule na kupovanje većeg broja zrakoplova i uvođenje sve većeg broja letova, što je urodilo s prezasićenošću tržišta a u pitanju su i cijene putničkih karata, piše Business Week.Ovo bi ljeto za europske diskontne zračne prijevoznike moglo biti "sušno". Svoj danak uzimaju oštra konkurencija, slabiji tržišni uvjeti te povećani kapacitet.
Ljetna "suša"
Tako je britanski easyJet, drugi najveći europski diskontni zračni prijevoznik, devetoga svibnja obznanio kako je postotak popunjenih sjedala na njegovim letovima u travnju pao na 83,1 posto, dok je godinu dana ranije iznosio 86, 4 posto. Slične vijesti imaju i British Airways, Ryanair sa sjedištem u Dublinu te njemački Air Berlin. Izvršni direktor EasyJet-a, Andy Harrison, ističe kako kompanije planiraju snižavanje cijena ljetnih letova, da bi "u novonastalim slabijim tržišnim uvjetima osigurale visoku razinu popunjenosti letova".
Irski diskontni zračni prijevoznik Ryanair pak objavio cjenovni rat ostalim europskim zrakoplovnim kompanijama, ponudivši oko 10 milijuna gotovo besplatnih zrakoplovnih karata u svojoj dosad najvećoj promociji. Cijene karata za 10 milijuna sjedala u zrakoplovima Ryanaira na kratkim europskim destinacijama iznosit će 10 funti (20 dolara), 15 i 20 funti, uključujući pristojbe avioprijevoznika. "To je gotovo besplatno", kazao je izvršni direktor te irske tvrtke Michael O'Leary . "Sve što plaćate su porezi Gordona Browna", kazao je referirajući na nove pristojbe u zračnom prijevozu od veljače.
Petotjedna promocija uslijedila je nakon četiri dana slabljenja dionica u sektoru zračnih prijevoznika te zato što je njegov najbliži rival, easyJet, objavio da mu je broj putnika smanjen zbog viših poreza, rastućih kamatnih stopa i zabrinutosti vezanih uz okoliš. "Očekujem da će to uroditi pritiskom na spuštanje cijena, dodatno pritisnuti Ryanairove prihode, kao i svih drugih ne samo u Velikoj Britaniji nego i diljem Europe", kazao je O'Leary. "Započinjemo cjenovni rat u Europi", poručio je.
Ryanar obično nudi dio svojih sjedala po diskontnim cijenama, no netom započeta promocija predstavlja gotovo polovinu njegovih kapaciteta.
Kreativnost u poticanju na veću potrošnju
Ne padaju samo cijene karata. Pad su posljednjih tjedana zabilježile i cijene dionica europskih zrakoplovnih kompanija koje lete na kratkim destinacijama. U strahu od lošije potražnje tijekom ljeta, za diskontne avioprijevoznike obično najprometnijeg i najunosnijeg razdoblja, ulagači u easyJet, Ryanair i British Airways u posljednjih su mjesec dana snizili cijenu dionica tih kompanija za 17, odnosno 8,5 i pet posto.
Zrakoplovne kompanije dio krivice za svoje probleme svaljuju na povećanje poreza u Velikoj Britaniji te porast pristojbi u zračnim lukama diljem Europe. Velika Britanija u veljači je, naime, udvostručila pristojbe za putnike zrakoplova na kratkim letovima ekonomske klase na 20 dolara po putniku, kao razlog navodeći potrebu za smanjenjem emisija ugljičnog dioksida. I pristojbe u britanskim zračnim lukama također su u porastu. U londonskom Stanstedu, Ryanairovoj najvećoj bazi, povećane su za 50 posto, na četiri dolara po putniku.
Unatoč skupljim pristojbama, očekuje se da će i easyJet i Ryanair ostvariti solidne rezultate godišnjeg poslovanja. Harrison, koji je na mjestu izvršnog direktora easyJet-a od 2005., tvrdi da kompanija za ovu fiskalnu godinu koja završava s rujnom još uvijek očekuje 40 posto veće profite prije oporezivanja.
Jedan od razloga zbog kojih brojni analitičari smatraju kako trenutni problemi neće utjecati na godišnje profite jest kreativnost diskontnih kompanija u navođenju putnika da troše svoj novac, primjerice unajmljivanjem automobila te osiguranjem, a također i njihovo bolje upravljanje troškovima.
Zaista, mračna predviđanja za predstojeće ljeto nisu utjecala na ambiciozne planove diskontnih zrakoplovnih kompanija u pogledu rasta. O'Leary iz Ryanaira na konferenciji zrakoplovne industrije, održanoj 10. svibnja, izjavio je kako u slijedećih pet godina planira udvostručiti broj putnika na 100 milijuna a broj odredišta na 40. Predstojeće ljeto za diskontne će avioprijevoznike možda biti slabunjavo, no dugoročni izgledi još uvijek djeluju obećavajuće, zaključuje Business Week.
VIJESTI TJEDNA
Novi pokušaj vodećih članica WTO-a za spašavanje pregovora iz Dohe
Vodeće svjetske trgovinske sile ovaj se tjedan spremaju poduzeti novi pokušaj u cilju spašavanja kruga pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine započetog 2001. u Dohi pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Najveće trgovinske sile WTO-a na sastancima u Parizu i Bruxellesu pokušat će smanjiti razlike u svojim stavovima, poglavito što se tiče poljoprivrednih proizvoda, koji su zakočili napredak kruga pregovora započetog u Dohi.
Ministri trgovine ili financija iz 30 vodećih industrijaliziranih zemalja svijeta sastat će se u srijedu u Parizu zbog trgovinskih pregovora tijekom godišnjeg sastanka Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).
U četvrtak se aktivnosti sele u Bruxelles gdje će četiri glavne sudionice tih razgovora, Europska unija, Sjedinjene Države, Indija i Brazil održati dvodnevni sastanak. Na razgovorima će se okupiti povjerenik EU za trgovinu Peter Mandelson, američka trgovinska predstavnica Susan Schwab, indijski ministar trgovine Kamal Nath i brazilski ministar financija Celso Amorim.
Budući da je krug pregovora iz Dohe službeno prekinut od srpnja 2006. Craword Falconer, glavni pregovarač pri WTO-u za poljoprivredu, krajem travnja pokušao je potaknuti neki napredak u pregovorima iznijevši pred uključene strane novi niz brojki. Predložio je da SAD skreše svoju pomoć poljoprivrednicima na iznos od najviše 19 milijardi dolara godišnje, a da EU smanji svoju najvišu carinsku stopu na uvoz poljoprivrednih proizvoda za 65 do 80 posto.
OECD počinje pregovore o proširenju svojeg članstva
Slovenija, Estonija, Rusija, Izrael i Čile u srijedu su s ministarskog zasjedanja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) dobile poziv za početak pregovora o svojem članstvu u toj organizaciji.
OECD je elitni klub 30 gospodarski najrazvijenijih država svijeta koji definira globalne standarde i načela gospodarskih razvojnih politika.
U OECD-u članstvo zasad je 19 članica Europske unije. Uz 15 starih članica, to su još i članice Višegradske skupine - Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska.
Zadnji krug širenja te organizacije predstavljala je odluka o pristupanju Slovačke 2000. Priključenje OECD-u otada zatražilo je otprilike 16 država.
Njezinih 30 članica ima petinu svjetskog stanovništva, a 1961. ostvarivalo je tri četvrtine svjetskog bruto proizvoda, dok je sada taj udio bliži 60 posto.
Bilo kakva odluka o proširenju te organizacije mora biti donijeta jednoglasno. Ključno pitanje koje se pritom postavlja je koliko bi koja zemlja trebala doprinijeti u proračun OECD-a, obzirom da nema čvrsto definirane pristojbe za članstvo. Uz to se razmatra spremnost svake pojedine zemlje-kandidata koliko je spremna za članstvo prema nizu različitih kriterija.
Ova runda proširenja zaobilazi nekoliko svjetskih gospodarskih lidera, među kojima su Kina, Indija i Brazil.
OECD je utemeljen 1960. kao nasljednica Organizacije za europsku gospodarsku suradnju (OEEC), koja je bila utemeljena 1948.
On-line prodaja ni blizu prezasićenosti
E-trgovina punom parom ide naprijed i još je godinama udaljena od prezasićenosti, a dvoznamenkasti bi rast trebala ostvarivati još nekoliko godina, pokazalo je najnovije izvješće o on-line prodaji.
Ispitivanje tvrtke za istraživanja tržišta Forrester Research za Shop.org, digitalni odjel National Retail Federation-a, također je pokazalo da je 2006. bila prva godina u kojoj su potrošači u Sjedinjenim Državama više novaca potrošili na on-line kupnju odjeće nego kompjutorske opreme.
Rast te industrije za 25 posto u 2006., na 220 milijardi dolara, bio je iznad očekivanog 20-postotnog rasta te jednak rastu zabilježenom u 2005., utvrdilo je to istraživanje.
"Taj kanal trgovine nastavlja punom parom prema naprijed, istodobno pridobivajući sve veći udjel u ukupnim prihodima od maloprodaje", ističe ta studija, prvo od dva izvješća o toj industriji koja sadrže podatke za 170 prodajnih mjesta.
Rast Internet maloprodaje potaknut je kontinuiranim rastom broja potrošača koji se koriste brzim vezama za širokopojasno povezivanje, te pojavom obilja praktičnijih i jednostavnijih web stranica koje potiču surfanje i kupnju on-line.
Bogatije opremljene web stranice, s boljim slikovnim mogućnostima koje potrošačima omogućavaju detaljniji pregled uz znatno više pojedinosti, pomogle su potaknuti 61-postotni rast prihoda od prodaje odjevnih predmeta, modnih dodataka i obuće u 2006., na 18,3 milijardi dolara, čime se ta kategorija vinula na prvo mjesto te industrije, isključujući putovanja.
Suprotno tome, prihodi od prodaje kompjutorskog hardvera i softvera porasli su 20 posto, na 17,2 milijardi dolara.
Unatoč tome što prostora za rast ima u izobilju, godišnje stope rasta od preko 20 posto neće dugo trajati, ističe Scott Silverman, izvršni direktor Shop.org. Ta bi industrija u 2007. trebala ostvariti prihode od 259 milijardi dolara, ili 18 posto više u odnosu na 2006.
"U nekom trenutku doći će do usporavanja. On-line prodaja sada ulazi u svoju 13-14. godinu i polako počinje sazrijevati", dodao je on.
Najavljen 5 milijardi dolara vrijedan plan uštede energije u gradovima
Pet globalnih banaka prikupit će pet milijardi dolara u obliku zajmova namijenjenih 50-postotnom povećanju učinkovitog korištenja energije u postojećim zgradama u 15 gradova koji sudjeluju u prvom krugu provedbe toga projekta, među kojima su New York, London, Tokio, Sao Paulo i Johannesburg.
Prema tome planu, kojeg je iznio bivši američki predsjednik Bill Clinton, gradske vlasti i vlasnici zgrada otplaćivat će zajmove s kamatama kroz uštedu ostvarenu reduciranim troškovima za energiju a koje će omogućiti energetski učinkovite preinake.
"Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva lokalnu akciju", ističe Clinton u svojem priopćenju, te dodaje kako će na ovaj način poduzetnici, banke i gradovi "uštedjeti, zaraditi, stvoriti nova radna mjesta te imati ogroman utjecaj na proces klimatskih promjena".
S po milijardu dolara u financiranju energetski učinkovitih preinaka na zgradama u sklopu Clintonove klimatske inicijative sudjeluju banke Citigroup, UBS, Deutsche Bank, ABN AMRO i JPMorgan Chase. Kroz taj će se program više nego udvostručiti količina građevinskih preinaka koje se provode s ciljem uštede energije, priopćio je Clinton.
Elektroenergetske tvrtke Honeywell, Johnson Controls, Siemens, te Trane u vlasništvu American Standarda, pristale su povećati svoje kapacitete kako bi omogućile provedbu velikog broja građevinskih prilagodbi, te će financijski jamčiti energetsku uštedu od tih projekata.
Za prvi krug preinaka zgrade svoje gradske uprave ponudili su gradovi New York, London, Tokio, Bangkok, Johannesburg, Berlin, Chicago, Houston, Karachi, Melbourne, Mexico City, Rim, Sao Paulo, Seul te Toronto.
"Zgrade pojedu 40 posto svjetske energije i zaslužne su za jednu trećinu ispuštenih stakleničkih plinova", istakao je gradonačelnik Londona Ken Livingstone. "Ova će suradnja radikalno smanjenje emisija učiniti financijski dostupnim za te gradove", dodao je.
Godišnji odmor američkim radnicima kao luksuz
Radnicima u Sjedinjenim Državama nije zagarantiran ni plaćeni godišnji odmor ni plaćeni praznici, dok se finski radnici mogu pohvaliti jednim od najvelikodušnijih godišnjih paketa plaćenog dopusta u svijetu, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja.
Dok Francuzi dobivaju 30 dana plaćenog dopusta a većina ostalih Europljana najmanje 20 dana, zemlja s najvećim svjetskim gospodarstvom radnicima ne garantira ni jedan jedini slobodni dan, kažu istraživači za Center for Economic and Policy Research, instituta u Washingtonu.
Većina američkih tvrtki ustvari daje radnicima dopust ali zbog izostanka državnih garancija jedan od četiri radnika u privatnom sektoru ne dobiva plaćeni dopust, dodaju istraživači.
"Sjedinjene Države jedino su napredno gospodarstvo u svijetu koje svojim radnicima ne garantira plaćeni godišnji odmor ni plaćene praznike", kazao je ekonomist John Schmitt.
"Pouzdavanje u poslodavce da će dobrovoljno svojim radnicima omogućiti plaćeni dopust jednostavno ne funkcionira", dodao je Schmitt, ocijenivši nacionalnom sramotom što 28 milijuna Amerikanaca ne dobiva nikakav plaćeni odmor ni praznik".
Radnici u Finskoj pak imaju najbolje pakete godišnjeg dopusta među razvijenim zemljama, pokazalo je to istraživanje. Finski radnici dobivaju 30 dana plaćenog dopusta plus još devet dana plaćenih praznika.
Francuskim radnicima zagarantirano je 30 dana plaćenog godišnjeg odmora, ali svega jedan plaćeni praznik. Većini Europljana garantira se najmanje 20 dana odmora, a neki među njima dobivaju čak i do 13 dana plaćenih praznika.
Radnicima u Kanadi jamči se 10 dana odmora plus osam dana plaćenih praznika, dok japanski radnici imaju zagarantirano svega 10 dana godišnjeg odmora, pokazalo je istraživanje.
U Sjedinjenim Državama radnicima nije zagarantiran ni plaćeni godišnji odmor ni plaćeni praznik no unatoč tomu, kako je pokazalo istraživanje, 90 posto američkih poslodavaca nudi odmor radnicima. U prosjeku dobiju devet dana plaćenog odmora i šest dana plaćenih praznika, što je ukupno 15 dana dopusta godišnje.
"Brojka prosječnih plaćenih godišnjih odmora i praznika omogućenih američkim radnicima u privatnome sektoru - ukupno 15 dana - ne bi zadovoljila čak ni minimum od 19 dana koliko se zakonom zahtijeva u ostalim bogatim zemljama", konstatirao je Schmitt.
Usporen rast gospodarstva EU i eurozone u prvom tromjesečju
Gospodarstvo eurozone u prvom je tromjesečju poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, a u cijeloj Europskoj uniji za 3,2 posto, pokazuju u utorak objavljeni desezonirani podaci europske statističke agencije Eurostat.
To predstavlja usporavanje rasta aktivnosti u gospodarstvima 13-člane eurozone i 27-člane EU u usporedbi s 3,3 posto odnosno 3,5 posto rasta zabilježenog u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Na tromjesečnoj razini gospodarstvo i eurozone i EU poraslo je za 0,6 posto, nasuprot 0,9 posto koliko je njihov rast iznosio u četvrtom tromjesečju 2006., stoji u prvim procjenama Eurostata.
Ipak, tromjesečna stopa rasta eurozone premašila je očekivanja analitičara koji su predviđali gospodarski rast od 0,5 posto.
Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, usporilo je rast aktivnosti ali manje nego se procjenjivalo. Analitičari su očekivali slabljenje stope rasta zbog podizanja stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), čiji je utjecaj međutim bio znatno manji od očekivanog. U odnosu na zadnje tromjesečje 2006. njemačko gospodarstvo poraslo je za 0,5 posto, nasuprot 0,3 posto koliko su procjenjivali ekonomisti.
Za 0,5 posto poraslo je i francusko gospodarstvo u prva tri ovogodišnja mjeseca, manje nego se očekivalo. Nasuprot njima, rast talijanskog BDP-a puno je značajnije usporen, na 0,2 posto nakon neuobičajeno visoke stope rasta od 1,1 posto, zabilježene krajem prošle godine.
Mađarsko gospodarstvo zabilježilo je pak najnižu stopu rasta na godišnjoj razini u proteklih 10 godina. Prema desezoniranim podacima mađarski BDP u tom je razdoblju porastao za tri posto, nadmašivši time očekivanja koja su se kretala između 2,3 i 2,5 posto. Pa ipak, analitičari kažu da je unatoč nadmašenim procjenama, izvedba gospodarstva te zemlje daleko od sjajne.
Švicarski bankar najavio više kamatne stope, pohvalio upravljanje eurom
U Švicarskoj je moguće daljnje zaoštravanje monetarne politike zbog rizika od inflacije, rekao je jedan švicarski monetarni zakonodavac za časopis NZZ am Sonntag, navevši da iza slabosti tečaja švicarskog franka ponajprije leži snažan euro.
Po riječima Thomasa Jordana, koji je početkom svibnja ušao u upravni odbor švicarske središnje banke, stopa inflacije u toj zemlji porast će s trenutnih oko 0,5 posto godišnje na otprilike jedan posto pred kraj godine. Posljednja procjena središnje banke u ožujku bila je da će prosječna stopa inflacije u 2007. iznositi 0,5 posto.
Središnja švicarska banka posljednji put podigla je ključnu kamatnu stopu sredinom ožujka, tako da tromjesečna libor kamatna stopa iznosi između 1,75 i 2,75 posto.
Jordan je slabost švicarske valute na deviznim tržištima pripisao snazi eura, koja je "potpuno promijenila" ugled europske valute. "Euro se razvio vrlo dobro kao valuta: euro tržište kapitala i novca golemo je i vrlo likvidno", istaknuo je Jordan, napomenuvši da se eurozona također proširuje na nove članice. "Zajedno s dobrom monetarnom politikom Europske središnje banke to vodi snažnoj valuti", pojasnio je. Eurozona je najveće švicarsko inozemno izvozno tržište.
Visoka inflacija prijeti planu priključenja Estonije eurozoni - MMF
Međunarodni monetarni fond (MMF) u ponedjeljak je upozorio da rast plaća i laka dostupnost kredita potiču rast inflacije u Estoniji, što bi moglo odgoditi priključenje te zemlje eurozoni barem do 2010.
Rast primanja, visoka očekivanja nastavka gospodarskog rasta te laka dostupnost jeftinog financiranja potaknuli su rast domaće potražnje dosta iznad održivih razina u 2006. izazivajući rast inflacije, ističe MMF u izvješću objavljenom nakon dvotjednog posjeta toj zemlji.
Visoka inflacija u prošloj je godini prisilila Estoniju na odgodu planova vezanih uz usvajanje eura, što je prvotno planirala učiniti početkom ove godine. Novi datum za prijelaz s krune na jedinstvenu europsku valutu još nije određen.
"Vlada mora umiriti tržišta glede svoje usmjerenosti na usvajanje eura", ističe MMF. "Inflacija, potaknuta cikličnim faktorima vezanim uz prijelaz na euro vjerojatno će ostati iznad granice određene sporazumom iz Maastrichta do kraja ovoga desetljeća", dodaje MMF u svojem izvješću.
Strogi kriteriji toga sporazuma uvjetuju inflaciju ne višu od prosjeka tri najniže stope u EU-u plus 1,5 posto. Prosjek za čitavu 27-članu Uniju u ožujku je bio niži od 3 posto.
MMF očekuje rast estonskog gospodarstva za oko 9 posto u ovoj godini, ispod rasta BDP-ja od 11,4 posto u 2006.
Gospodarstvo Estonije, poput onih drugih bivših komunističkih zemalja koje su se Europskoj uniji priključile 2004., raste velikom brzinom, hvatajući korak sa starim zemljama članicama Unije, što otežava održavanje inflacije niskom.
Cipru i Malti zeleno svjetlo za uvođenje eura u 2008.
Cipar i Malta dobili su u srijedu odobrenje Europske komisije za uvođenje eura u siječnju iduće godine, čime je otklonjena najveća prepreka za pristupanje eurozoni tih dvaju mediteranskih otoka.
Preporuke EK otvaraju put tim dvjema zemljama, koje su se EU pridružile u svibnju 2004., za uzlazak u eurozonu čime bi broj članica toga kluba narastao na 15.
Prije nego im se prostre crveni tepih za ulazak u članstvo eurozone, kandidati su trebali udovoljiti nizu strogih gospodarskih kriterija koji se odnose na proračunski manjak, javni dug, inflaciju, dugoročne kamatne stope i tečaj.
Povjerenik EU za monetarna i gospodarska pitanja Joaquin Almunia kazao je da su dvije zemlje postigle visoki stupanj gospodarske konvergencije s eurozonom i da su spremne za uvođenje eura u siječnju 2008.
Novi korak na putu prema eurozoni bit će rasprave EU čelnika država i vlada zemalja članica u lipnju o tome da li su dvije zemlje spremne a nakon čega bi uslijedila službena odluka ministara financija u srpnju. Na ministrima također ostaje odluka o definitivnim tečajevima po kojima će ciparska funta i malteška lira biti zamijenjene eurom.
Inače, Slovenija je postala 13. članicom eurozone u siječnju ove godine, kada je prva od 10 zemalja koje su se u svibnju 2004. priključile EU usvojila euro.
Najveće među EU novopridošlicama - Poljska, Mađarska, Češka, Rumunjska i Bugarska - tek moraju odrediti datum uvođenja eura. Estonija je u početku planirala uvesti euro iduće godine no vjerojatno će odgoditi svoje članstvo zbog jačanja inflacije. Isti problem zaustavio je u tim planovima i Latviju i Litvu. Nakon što Cipar i Malta uđu u eurozonu iduće godine u siječnju, sljedeća na redu je Slovačka, koja bi im se trebala pridružiti 2009.
VIJESTI IZ KOMPANIJA
DaimlerChrysler prodao kontrolni udjel u Chrysleru američkom Cerberusu
DaimlerChrysler u ponedjeljak je objavio da će prodati više od 80 posto svoga udjela u gubitcima pogođenoj Chrysler grupi za 5,5 milijardi eura američkoj private equity tvrtki Cerberus Capital Management.
Njemačko-američki proizvođač automobila u svojem je priopćenju objavio da će podružnica Cerberusa kupiti 80,1 posto dionica u novom Chrysler Holdingu, dok će DaimlerChrysler zadržati udjel od 19,9 posto.
U priopćenju je dodao da će obveze za troškove mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ostati Chryslerovim kompanijama. Nadalje, dioničari će odlučiti o promjeni imena kompanije u Daimler.
U DaimlerChrysleru predviđaju da sporazum biti realiziran do trećeg tromjesečja a da će zbog njega ukupna dobit u 2007. biti smanjena i do četiri milijarde eura. "Uvjereni smo da smo pronašli rješenje koje će stvoriti najveću ukupnu vrijednost - i za Daimler i za Chrysler", kazao je predsjednik uprave i izvršni direktor DaimlerChryslera Dieter Zetsche. "Stvorili smo prave uvjete za novi početak Chryslera i Daimlera". Dodao je i da će dvije kompanije nastaviti raditi zajedno.
SunTrust prodaje dionice Coca-Cole koje drži od 1919.
Velika američka regionalna banka SunTrust Banks Inc. počela je prodavati svoje dionice Coca-Cola Co. koje u svojem vlasništvu drži još od 1919., u okviru plana restrukturiranja usmjerenog na uštedu 530 milijuna dolara godišnje do 2009., priopćeno je iz te banke
SunTrust, čiji trezori čuvaju primjerak originalne formule najpoznatijeg svjetskog napitka Coca-Cola, priopćio je da je u utorak ujutro prodao 4,5 milijuna ili 9 posto dionica najvećeg svjetskog proizvođača osvježavajućih pića.
Prikupljena će sredstva upotrijebiti za financiranje 750 milijuna do milijarde dolara vrijednog otkupa svojih dionica u ovoj godini.
Ta sedma po veličini američka banka, koja je nedavno čak i donirala neke svoje dionice Coca-Cole, namjerava prije kraja ove godine odlučiti o tome što učiniti s preostalih 43,7 milijuna dionica.
Njezin prethodnik, banka Trust Company of Georgia, pomogla je 1919. Coca-Colu plasirati na burzu. SunTrust i Coca-Cola Co. imaju sjedište u Atlanti, Georgia.
Nakon što su veći dio 1980-tih i 1990-tih snažno rasle, dionice Coca-Cola Co. u posljednjih su deset godina izgubile oko petinu svoje vrijednosti, te su neki dioničari pozivali SunTrust na prodaju njegovoga udjela.
Ta je banka najveći institucionalni dioničar Coca-Cole, pored Berkshire Hathaway Warrena Buffetta. Prije utorka, njezin je udjel u toj kompaniji bio vrijedan oko 2,5 milijarde dolara.
Microsoft prodao gotovo 40 milijuna licenci za Vistu
Microsoft je u samo 100 dana od lansiranja prodao gotovo 40 milijuna licenci svojeg novog operativnog sustava Windows Vista, kazao je u utorak predsjednik uprave te kompanije Bill Gates.
Rekordnoj prodaji tog operativnog sustava pridonijelo je ubrzano okretanje potrošača digitalnom načinu života, kazao je Gates, istakavši kako su premijerna izdanja zaslužna za 78 posto prodaje.
"Doista sam oduševljen ishodom", kazao je Gates obraćajući se Microsoftovoj konferenciji Windows Hardware Engineering 2007. u Los Angelesu.
Windows operativni sustavi instalirani su na više od 95 posto računala u svijetu, te su zaslužni za najveći dio dobiti koju ostvaruje ta kompanija sa sjedištem u Redmondu, Washington.
Lansiranje Viste 30. siječnja ujedno je označilo i prvu značajniju nadgradnju operativnog sustava najvećeg svjetskog proizvođača softvera u preko pet godina.
Windows Vista omogućava širenje ranije isključivo na specijalizirana područja orijentiranih funkcija osobnih računala na 'mainstream' tržište - od web kamera, do raznih kućanskih aparata na daljinsko upravljanje, istakao je nadalje Gates.
Njemački SAP kupio dvije nordijske tvrtke
Najveći svjetski proizvođač poslovnog softvera SAP u ponedjeljak je izvijestio o kupnji dviju nordijskih softverskih tvrtki, u sklopu svoje strategije o dodavanju nove tehnologije u svoj portfelj putem manjih akvizicija.
Riječ je o tvrtki MaXware sa sjedištem u Norveškoj, koja proizvodi softver za identifikaciju, te onoj sa sjedištem u Finskoj, Wicom Communications, koja proizvodi softver za internetsku komunikaciju. SAP nije objavio koliko je izdvojio za njihovu kupnju.
Kako nadalje stoji u njegovom priopćenju, softver MaXwarea bit će integriran u njegovu NetWeaver softversku platformu u cilju povećanja njezine sigurnosti dok će Wicomov softver biti iskorišten za nadogradnju njegove ponude korisničkih usluga.
SAP je također objavio kako planira s američkom tehnološkom kompanijom SunGard započeti s radom na zajedničkom razvoju softvera za bankarsku industriju.
Inače, ta njemačka kompanija, poznata po proizvodnji softvera koji pomaže kompanijama bolju koordinaciju aktivnosti vezanih uz plaće i kadrovska pitanja, žestoku borbu za klijente vodi s američkim divom te industrije Oracleom.
Merck najavio akvizicije malih i srednjih farmaceutskih kompanija
Farmaceutska kompanija Merck namjerava kupovati mali i srednje velike kompanije kako bi potaknula svoj rast, posebice u području razvoja cjepiva, no ne namjerava ulaziti u mega-spajanja, rekao je izvršni direktor kompanije Stefan Oschmann.
Oschmann, zadužen za Merckovo poslovanje u području Europe, Bliskog istoka, Afrike i Kanade, izjavio je da je ta kompanija zainteresirana za proširenje svog portfelja s kupovinom biotehnoloških kompanija koje imaju proizvode u posljednjoj fazi razvoja ili srednje velike farmaceutske kompanije s obećavajućim istraživačkim platformama.
Merck je u 2006. poduzeo 35 akvizicija i partnerstava. Trenutno je rangiran na sedmom mjestu po veličini prodaje u toj industriji. Uvelike ulaže u razvoj HIV cjepiva te puno nade polaže u svoje cjepivo protiv HPV-a Gardasil za sprječavanje raka grlića maternice.
Inače, ta kompanija u nedjelju je objavila da je potpisala sporazum o prodaji svojeg dijela poslovanja s genericima američkoj skupini Mylan Laboratories za 4,9 milijardi eura. "Ta transakcija omogućit će nam da se koncentriramo na rast kemijskog i farmaceutskog sektora", stoji u priopćenju Mercka.
Mađarska OTP banka izvijestila o rastu dobiti
Vodeća mađarska banka OTP u utorak je priopćila da je u prvom tromjesečju zabilježila 9,1-postotni rast neto dobiti na godišnjoj razini, na 50,38 milijardi forinti (274,34 milijuna dolara).
Banka je nadalje priopćila kako vladin paket mjera usmjerenih na smanjenje ogromnog proračunskog manjka nije imao očekivani negativan učinak na njezino poslovanje. Nije došlo do očekivanog jenjavanja potražnje za kreditima, dok je s druge strane uvođenje mjera fiskalnog zaoštravanja utjecalo na jačanje povjerenja inozemnih ulagača.
Prošle godine ta je banka kupila nekoliko inozemnih banaka, najavivši da će njezine inozemne akvizicije u Bugarskoj, Ukrajini i Rusiji imati značajnu ulogu u konsolidiranoj prognozi rasta dobiti za 2007.
Ciljana dobit te banke za cijelu godinu iznosi 211,6 milijardi forinti.
MOL ostvario snažan rast neto dobiti
Mađarski energetski div MOL u utorak je izvijestio o ostvarenoj desezoniranoj neto dobiti u prvome tromjesečju od 45,6 milijardi forinti (236,6 milijuna dolara), što je 65-postotno povećanje u odnosu na isto tromjesečje godine ranije.
Desezonirani podatci ne uključuju jednokratnu prodaju MOL-ovog poslovanja sa skladištenjem plina i veleprodajom vrijednom 83 milijarde forinti, te koristi ostvarene od poreznih izuzeća vrijedne 11,8 milijardi forinti, u podacima za 2006.
Jednokratna dobit od akvizicije TVK dionica, vrijedna 13 milijardi forinti, također je isključena iz podataka za prvo tromjesečje 2007.
Sezonski podatci pokazuju neto dobit u prvome tromjesečju od 59,5 milijardi forinti, 51 posto manje nego prošle godine.
Češki CEZ-a i Elektroprivreda RS-a ulažu u izgradnju termoelektrane Gacko
Novoj termoelektrani u bosansko-hercegovačkom gradu Gacko koju će zajednički voditi češka i bosansko-srpska kompanija za proizvodnju električne energije u srijedu je službeno udaren kamen temeljac.
Martin Roman i Pantelija Dakić, predstavnici češke elektroenergetske kompanije CEZ i Elektroprivrede Republike Srpske potpisali su sporazum prije svečanosti postavljanja kamena temeljca.
Ugovorom, prema kojem CEZ sada u svojem vlasništvu drži 51 posto kapitala u termoelektrani u Gackom a Elektroprivreda RS-a preostalih 49 posto, predviđena je obnova elektrane Gacko 1 i izgradnja nove elektrane - Gacko 2.
Nova elektrana bit će najveća termoelektrana na području jugoistočne Europe, s kapacitetom proizvodnje 660 megavata električne energije. Njezina će izgradnja biti u skladu s najvišim europskim standardima zaštite okoliša.
Sporazum sa češkom kompanijom CEZ, čija vrijednost doseže 1,4 milijardi eura, najvrjedniji je posao koji je dosad sklopila Republika Srpska.