Ciljevi tog ugovora su daljnje povećanje vanjskotrgovinske razmjene, uklanjanje prepreka u trgovini, poboljšanje uvjeta za poticanje ulaganja, postupno otvaranje tržišta javne nabave i uvjeta tržišnog natjecanja, te zaštita prava intelektualnog vlasništva.
Ugovorom se stvara okvir za snažniji nastup hrvatskih tvrtki i gospodarskih subjekata na tržištima jugoistočne Europe, rekla je u ime predlagatelja državna tajnica Ministarstva gospodarstva Tatjana Kesić-Šapić.
Damir Kajin (Klub IDS-a) rekao je da ugovor treba prihvatiti, jer Hrvatska od njega može imati koristi kao trenutno gospodarski najrazvijenija i socijalno najstabilnija zemlja.
Taj bi ugovor morala potpisati koja god Vlada bila na vlasti, jer krupni kapital ne želi da ga se sputava i da svakih 50 kilometara nailazi na granice.
Napomenuo je kako su najveće investicije hrvatskih tvrtki trenutno u Srbiji, s kojom je ostvaren značajan trgovinski suficit, a novac se sklanja na sigurno u Švicarsku.
Krešimir Ćosić (Klub HDZ-a) ustvrdio je da nova CEFTA nema veze s obnavljanjem nekadašnje Jugoslavije a predloženi sporazum omogućava da Hrvatska iskoristi komparativne prednosti svojeg gospodarstva.
To će omogućiti gospodarski rast, iako će se mnoge tvrtke naći u problemima jer pravodobno nisu provele restrukturiranje, na što će ih ipak prisiliti pojačana konkurencija.
Božidar Pankretić (Klub HSS-a) najavio je da neće podržati ratifikaciju sporazuma jer postoji opasnost da će ulaskom Hrvatske u CEFTA-u uvoz hrane još više ojačati, a izvoz i dalje slabiti, te je zatražio da Vlada povede više računa o ugroženom sektoru poljoprivrede i stočarstva.
Nikola Ivaniš (PGS) drži da za Hrvatsku nema drugog puta nego preko CEFTA-e, jer je to jedna od etapa na putu u EU. To je tržište na kojem možemo ostvariti suficit, jer je tamo hrvatsko gospodarstvo još uvijek dovoljno konkuretno, rekao je.
Jozo Radoš (Klub HNS-a) najavio je da će podržati sporazum kojim Hrvatske treba ojačati svoju poziciju, kako bi postala lider gospodarstva u regiji. Ne radi se o staroj CEFTA-i, jer sporazum obuhvaća i Moldaviju i Albaniju, koje nisu srednjoeuropske zemlje.
Tonči Tadić (Klub HSP-a) ustvrdio je da je nakon ulaska Hrvatske u WTO i prihvaćanja SSP-a, njezina trgovinska bilanca sve lošija, pa opravdano rastu strahovi što donosi čvršće trgovinsko povezivanje sa zemljama bivše Jugoslavije, minus Slovenija plus Albanija i Moldavija.
Naglasio je da brzina ulaska Hrvatske u EU ovisi o brzini pregovora i ispunjavanju uvjeta, a ne o prihvaćanju sporazuma o CEFTA-i.