Stranci koji u Hrvatskoj zatraže azil, a MUP im zahtjev odbije, moći će se žaliti Povjerenstvu za azil koje se kani osnovati novim zakonom o azilu, prijedlog kojega je hrvatska Vlada u srijedu uputila Saboru na konačno donošenje.
Vlada je, naime, prihvatila primjedbe saborskih zastupnika iz prvog čitanja da o žalbi ne bi trebao odlučivati samo Upravni sud, već da je potrebno osnovati posebno tijelo koje bi, nakon MUP-a u prvom stupnju, rješavalo žalbe u drugom stupnju.
Tako bi u drugom stupnju odlučivalo Povjerenstvo za azil, a sudska zaštita ostvarivala bi se pred Upravnim sudom.
Novi zakon uz ostalo predviđa da tražitelji azila imaju pravo i na srednjoškolsko, ne samo osnovnoškolsko obrazovanje, kao i da nakon godinu dana čekanja na azil mogu dobiti pravo na rad.
Zakonom se jamči i supsidijarna zaštita osobama koje nisu dobile azil, a ne mogu se vratiti u svoju domovinu zbog humanitarnih razloga.
Zakon azilantima jamči pravo na boravak u Hrvatskoj, osiguranje osnovnih životnih uvjeta i smještaj, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje školovanje, novčanu i besplatnu pravu pomoć, humanitarnu pomoć, pravo na rad te slobodu vjeroispovijesti i vjerski odgoj djece.
Vlada je prihvatila Izvješće o radu Fonda hrvatskih branitelja u prošloj godini, koji trenutno raspolaže imovinom u iznosu višem od 3,7 milijardi kuna.
Ministrica branitelja Jadranka Kosor podsjetila je da je još ranije odlučeno da se realiziraa dobit od 59,7 milijuna kuna isplati, dok se nerealizirana dobit od oko 860 milijuna kuna neće isplaćivati.
Vlada je odlučila novčano pomoći općine i gradove u ublažavaju posljedica elementarnih nepogoda prijavljenih u prosincu prošle i ožujku ove godine - 1,5 milijuna kuna dobit će 22 grada i općine, a 1,3 milijuna kuna ide za sanaciju klizišta zemljišta u općini Dugi Rat.
Vlada je odlučila i 36 milijuna kuna viška prihoda Hrvatske agencije za telekomunikacije uložiti u razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima te na otocima.
Turistička mjesta koja su razvrstana u četiri razreda i ovisno o tome naplaćuju boravišnu pristojbu, mogla bi se zonirati u najviše tri zone po razredu, te u tim zonama naplaćivati različitu visinu pristojbe - prijedlog je to izmjena Zakona o boravišnoj pristojbi koje je Vlada s današnje sjednice uputila u hitnu saborsku proceduru.
Za popunjenost turističkih kapaciteta u nekom mjestu nije svejedno da li se taj objekt nalazi u prvom ili petom redu od mora, kazao je ministar turizma Božidar Kalmeta.
Stoga se izmjenama daje mogućnost lokalnim jedinicama da odrede najviše tri zone unutar svog turističkog mjesta i shodno tome visinu koeficijenta boravišne pristojbe za pojedine zone.
Izmjenama se propisuje i obveza plaćanja boravišne pristojbe i za vlasnike brodova koji nemaju stalni vez u luci za nautički turizam, kao i za turiste koji kampiraju izvan kampa.
Izmjene, koje su usklađene s propisima EU, predviđaju i da se ulaskom Hrvatske u EU hrvatski i državljani zemalja EU izjednače u plaćanju boravišne pristojbe.
Vlada je Saboru predložila i da izmijeni Pomorski zakonik, što bi omogućilo da u sustav socijalnih osiguranja uđu i hrvatski pomorci koji plove na stranim brodovima.
Vlada je podržala objedinjeno izvješće o unutarnjoj financijskoj kontroli u javnom sektoru u prošloj godini, za koje su premijer Ivo Sanader i ministar financija Ivan Šuker kazali da potvrđuje uvođenje reda u javne financije i odgovornost onih koji upravljaju proračunskim novcem.