"Od tih država ovisno je hoće li znati u punoj mjeri iskoristiti organizaciju iza koje su čvrsto stale Europska unija i SAD. Radi se o velikoj šansi, jer velike države manjim i manje važnim državama nude ruku pomoći u političkoj, ekonomskoj i sigurnosnoj stabilizaciji, kako bi dobile dobar start za članstvo u Europskoj uniji, što je konačni cilj tih država", navodi vodeći slovenski list koji dodaje da su dosadašnje regionalne inicijative bile "previše papirnate" jer je "bilo jasno da nemaju mehanizme za brzo i odlučno političko posredovanje na Balkanu" i da se je pokazalo da su u odlučujućim pitanjima, kao što je sada pitanje statusa Kosova, odlučujuću ulogu imale SAD i Rusija, te vodeće države EU-a.
Slovenski list navodi da su se zemlje u regiji dogovorile za razvoj viših oblika međunarodne suradnje, ali da se je i u Zagrebu pokazalo "da su ideje na papiru jedno, a stvarnost nešto posve drugo".
"Sudionike je tako iznenadilo događanje u Srbiji i američki planovi za sređivanje pitanja Kosova. Lideri su se doduše verbalno zauzeli za deradikalizaciju Srbije i odgovarajući status Kosova, no to je sve za što je bila sposobna nova-stara organizacija (SEECP)", navodi list.
Iako su strahovi o tome kako SEECP i njegovo jačanje znači jednu vrstu "čekaonice" prema članstvu u EU vrlo jaki i u Hrvatskoj, Hrvatska se može pohvaliti s naslovom regionalnog lidera koja "ima najviše mogućnost da druga među nekadašnjim republikama bivše SFRJ napusti balkanski lonac", među ostalim ocjenjuje "Delo".
"Unatoč neugodnom pritisku hrvatsko je političko vodstvo mudro odigralo svoju ulogu u SEECP-u. Ono je u Zagrebu uspjelo okupiti političku elitu koja je donijela same pohvale, osobito političari iz Bruxellesa, a i hrvatski političari svjesni su da je ignoriranje takvih nadnacionalnih inicijativa u prošlosti, osobito u vrijeme Franje Tuđmana, onemogućilo brže napredovanje u obitelj članica EU. Zagreb se je nakon toga uključio u gotovo sve regionalne inicijative, a rezultati te elestičnije politike postali su ubrzo i vidljivi", piše slovenski list.
"Delo" dodaje da je od država u regiji samih ovisno koliko će iskoristiti sadašnju situaciju u napredovanju prema EU.
"Od SEECP-a možemo nakon svih geopolitičkih promjena u regiji u zadnjih deset godina s optimizmom očekivati znatno više, iako je izazova još dosta. Ako se SEECP uzme kao politički kišobran regije, onda će se političarima uskoro pridružiti gospodarstvenici u reformiranoj CEFTA-i. Regionalnim liderima otvaraju se i druga važna područja, novi energetski smjerovi i sigurnost zbog smanjivanja ilegalnih migracija i kriminala. Unatoč strahovima u vezi s SEECP-om države u regiji će shvatiti da dobivaju ekonomske koristi od planiranih novih naftnih, plinskih i elekroenergetskih veza i čvorišta", navodi "Delo".