Njujorški Dow Jones indeks na tjednoj razini porastao je 0,5 posto, zaključivši u petak poslovanje na 13.326 bodova. U srijedu je dosegnuo novu najvišu ikad zabilježenu razinu od 13.363 boda - što je ujedno i njegova 21. rekordna vrijednost od početka godine. S&P indeks ojačao je jedan posto, na 1.506 bodova. Tehnološki Nasdaq dobio je 1,1 posto na vrijednosti, dosegnuvši 2.562 boda.
Američka središnja banka Fed ostavila je ključnu kamatnu stopu na svom sastanku u srijedu na 5,25 posto, kako se i očekivalo. U svojem popratnom priopćenju sa sastanka izvijestila je da gospodarstvo raste umjerenim tempom a temeljna inflacija, iako je ubrzala, vjerojatno će usporiti.
"Priopćenje je status quo i Fed se drži dosadašnjeg obrasca. Oprezan je, pozorno prati inflaciju, a čini se da je zasad pod kontrolom", ustvrdio je Geore Yared, osnivač i glavni ulagački strateg pri Yared Investment Researchu. Po njegovim riječima, ulagači pozitivno reagiraju na to što Fed nije promijenio svoje stajalište te su sada usmjerili pozornost na korporativne zarade u prvom ovogodišnjem tromjesečju.
Cijene dionica tako su nastavile bilježiti uzlet, karakterističan za veći dio travnja i početak svibnja uslijed snažnih korporativnih zarada ostvarenih u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Kupovine dionica poticao je i val novih spajanja i akvizicija u korporativnom sektoru koji ne posustaje. Objava neprijateljske ponude Alcoe, najvećeg svjetskog proizvođača aluminija, za preuzimanjem kanadskog Alcana, za što nudi 33 milijarde dolara u gotovini i dionicama, potaknula je rast cijena njezinih dionica za čak osam posto, pruživši najveći poticaj rastu burzovnih indeksa. Nadalje, vodeći proizvođač oružja za američku vojsku i njihova vozila, Armor Holdings, objavio je da će ga preuzeti britanski BAE Systems za 4,1 milijardu dolara. To je njegove dionice podiglo za 4,5 posto.
I američki milijarder Warren Buffet doprinio je groznici akvizicija i spajanja. Čelnik ulagačke kompanije Berkshire Hathawaya izjavio je da bi rado kupio neko golemo poslovanje, za što bi bio spreman izdvojiti i 60 milijardi dolara. "Sva ta preuzimanja u različitim sektorima potiču rast na tržištima dionica. Svaki dan dogodi se neko spajanje", ocijenio je tržišnu situaciju Scott Vergin, portfelj menadžer Thrivent Financiala.
Ipak, potkraj tjedna ulagače je ponešto uznemirilo izvješće o padu prometa u američkoj maloprodaji u travnju. Također, neki trgovački lanci snizili su i svoje procjene zarada. Zabrinutost je izazvao i podatak o drugom po veličini rekordnom uvozu SAD-a u ožujku uslijed skupe nafte. To je povećalo vanjskotrgovinski manjak SAD-a na 63,9 milijardi dolara, što je najveći iznos od rujna lani.
"Korekcija cijena posljedica je kombinacije slabih podataka o maloprodaji i činjenice da Fed nije signalizirao da je blizu snižavanja kamatnih stopa. Ipak, ovakva izvedba burzi ne znači da se tržište raspada. No, u vrlo kratkom roku uslijedit će dobitonosne prodaje a ulagači će oklijevati s kupovinama prije novih gospodarskih pokazatelja", ustvrdio je Michael Sheldon, glavni tržišni strateg pri njujorškom Spencer Clarkeu.
Na europskim burzama cijene u proteklih tjedan dana nisu značajnije oscilirale. Tako je londonski Ftse indeks oslabio 0,6 posto na 6.566 bodova. Frankfurtski DAX spustio se 0,5 posto, na 7.479 bodova.
Od značajnijih vijesti izdvaja se ona vezana uz nastavak priče o preuzimanju nizozemske banke ABN Amro, što bi bilo najveće dosad bankarsko preuzimanje u svijetu. Nizozemska banka odbila je ponudu bankarskog konzorcija na čelu s Royal Bank of Scotland, vrijednu 24,5 milijardi dolara za kupnju njegove američke podružnice LaSalle. Pristupanje s ponudom banci LaSalle bilo je uvelike očekivano, iako je cijena mogla biti i viša kako bi se osiguralo istiskivanje konkurentske ponude, tumače analitičari pri Fox-Pitt, Keltonu u svojoj zabilješci.
Pozornost ulagača najviše je bila usmjerena zasjedanjima dviju značajnih središnjih banaka, Europske središnje banke (ECB) i britanske središnje banke (BoE). ECB je zadržao ključnu kamatnu stopu na 3,77 posto, a BoE podigla na 5,5 posto.
Bankarske dionice bile su među najvećim gubitnicima, predvođene austrijskom Raiffeisen Bank čije su dionice oslabile tri posto. Banka je ostvarila rast tromjesečne neto dobiti, no ulagače je razočarao pad neto prihoda od kamata i zarada u bivšem Sovjetskom Savezu. Dionice Commerzbanka oslabile su 0,4 posto po objavi pada operativne dobiti u toj njemačkoj banci na 908 milijuna eura u prvom tromjesečju. No, gubitci u sektoru banaka dijelom su nadoknađeni dobitkom od tri posto na cijeni dionice talijanske banke Capitalia pošto je UniCredit svojeg manjeg konkurenta naveo kao moguću metu za preuzimanje.
Među dobitnicima pak izdvajao se Reuters, čije su dionice poskočile 3,6 posto, potaknuvši rast cijena dionica ostalih pripadnika medijskog sektora. Poticaj njegovim dionicama stigao je od vijesti da se taj svjetski servis vijesti i financijskih podataka nalazi u pregovorima s Thomsonom koji za njegovo preuzimanje nudi 8,8 milijardi funta.
Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 0,9 posto, na 17.554 bodova.