U organizaciji Sportske udruge "Gaz" oskudno odjeveni igrači, Dalmati bosi, a Rimljani u sandalama, 20 minuta su natjeravali loptu kao u davno doba, a sudac je bio sam car Dioklecijan, kojeg je glumio amater Marinko Čabo.
Pokraj Dioklecijana u rimskoj je odori sjedila njegova žena Prisca, koja je novinarima rekla da ona vodi Dioklecijanove financije i da je sav novac kod nje.
Dioklecijan je rekao kako je on rimski car, ali zna se gdje ga srce vuče, no Rimljani su pošteno pobijedili Dalmate s 3:2. Požalio se ipak da mu je bilo teško suditi jer su rimski centurioni zbog prekršaja morali često djelovati i na silu iznositi igrače s terena.
Antička pravila dopuštaju igru rukom te su se protivnici svako malo "dohvaćali". Izbila je i poneka tučnjava pa je morala intervenirati rimska vojska, a bilo je i "ozlijeđenih". Ozlijeđene igrače koji nisu imali dovoljno snage za nastavak igre s terena su iznosili tačkama i s obale bacali u more.
Pobjednici su iz Dioklecijanovih ruku primili repliku s rimskoga groba u selu Gardunu pokraj Trilja, gdje je pronađena nadgrobna ploča s portretom sedmogodišnjega dječaka Gaja Laberija koji u ruci drži loptu. Lopta, sastavljena od 28 šesterokutnih dijelova, najvjerojatnije je bila šivana od komadića kože. Vrlo je slična današnjoj nogometnoj lopti pa je taj spomenik Međunarodni nogometni savez (FIFA) godine 1969. priznao kao prvi spomen igranja nogometa u svijetu, rekao je predsjednik Sportske udruge "Gaz" Boris Grubišić Čabo.
Car Dioklecijan izrazio je zadovoljstvo utakmicom koja je prošla bez težih ozljeda, a sudjelovalo je 10 Dalmata i deset Rimljana plus 23 rimska vojnika i centuriona. Sve su pratili bubnjevi i blicevi sa svih strana te kamere.