"Danas mogu reći da je ugovor pred raspadom", rekao je novinarima po završetku sjednice s kolegama iz 26 zemalja NATO-a, dodajući: "no Rusija to nije željela".
Dana 3. svibnja, dopredsjednik ruske vlade Sergej Ivanov kazao je da Rusija više neće izvješćivati saveznike o kretanju svojih postrojba, pošto je predsjednik Vladimir Putin 26. travnja opet doveo u pitanje taj ugovor ocijenivši da ga NATO ne poštuje.
Kako navodi pukovnik Brett Boudreau, glasnogovornik načelnika vojnog odbora NATO-a, ruski časnik nije "potanje obrazložio" odluke koje bi mogle konkretno govoriti o nakani Rusije da obustavi provedbu ugovora, a zatim da se iz njega povuče budući da nije postigla napredak.
Načelnici glavnih stožera zemalja Sjevernoatlantskog saveza opetovali su pak da je ugovor o CFE-u i dalje "temeljni kamen" detanta u Europi, rekao je.
General Balujevski je odgovornost za takvo stanje prebacio na Zapad koji "protivno Rusiji" nije ratificirao izmijenjenu inačicu ugovora.
Ugovor o CFE-u koji je potpisan 1990., stupio je na snagu 1992. Označivši kraj Hladnog rata, bio je temelj za smanjenje oružanih snaga i klasične opreme dvaju blokova i, time, za utvrđivanje njihove gornje granice, predviđajući mjere povjerenja (objava velikih manevara) i jasnoće (međusobne provjere).
Nakon raspada SSSR-a i Varšavskog pakta, "prilagođen" je u Istanbulu 1999. Rusija je ratificirala tu novu inačicu, ali ne i zemlje NATO-a koje traže da se ruske snage prethodno potpuno povuku iz Gruzije i Moldavije, dviju bivših sovjetskih republika.