ZAGREB - Hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je kako nije posve zadovoljna brzinom pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom i kako Hrvatska može ići brže, u razgovoru za Jutarnji list objavljen u broju od četvrtka. "Najiskrenije u ovom trenutku jesam zadovoljna, ali ne i posve zadovoljna", rekla je Grabar-Kitarović. "Hrvatska ima vrlo ambiciozne ciljeve. Želimo i možemo ići brže". Ona je kazala kako Hrvatska s Europskom komisijom razgovara "o ubrzavanju tog procesa jer dosta dugo čekamo na otvaranje nekih poglavlja". Od ukupno 33 poglavlja europske pravne stečevine o kojima treba pregovarati s EU-om Hrvatska je do sada otvorila pregovore u šest, od kojih su u dva pregovori privremeno zatvoreni. Govoreći o Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP) u Jadranu i njegovu aktiviranju za zemlje Europske unije Grabar-Kitarović je rekla kako se o tome vode diplomatski pregovori s Italijom i Slovenijom. Na pitanje hoće li Hrvatska u rujnu, kako je neslužbeno najavljeno, aktivirati ZERP za zemlje EU-a, dakle i Italiju i Sloveniju, Grabar-Kitarović je odgovorila kako je "Sabor odlučio da će se ZERP aktivirati najkasnije 1. siječnja 2008."
ZAGREB/SOLUN - Sud u Solunu donio je odluku da se Ernest Rađen, pomoćni trener košarkaškog kluba iz prve grčke lige, izruči Hrvatskoj gdje mu se treba suditi zbog sumnje da je sudjelovao u ratnom zločinu nad hrvatskim civilima u Škabrnji 1991., rekli su u srijedu sudski dužnosnici.
Ernest Rađen, 47- godišnji Srbin iz Benkovca, je uhićen i čeka proces izručenja, rekli su sudski dužnosnici, a javila agencija Associated Press. Rađen, koji se solunskom klubu PAOK pridružio u siječnju 2006. godine, optužen je za upletenost u ubojstvo 43 hrvatska civila u selu Škabrnja kod Zadra 1991. godine. On je u to vrijeme navodno bio zapovjednik vojne policije koja je sudjelovala u egzekucijama civila. Rađen optužbe odbacuje.
BEOGRAD - Novoizabrani predsjednik Skupštine Srbije, radikal Tomislav Nikolić izjavio je u srijedu da bi eventualni novi parlamentarni izbori u Srbiji mogli biti odgođeni, ako parlament proglasi izvanredno stanje. U tom slučaju, kazao je Nikolić državnoj Radio-televiziji Srbije, predsjednik Srbije Boris Tadić ne bi mogao raspustiti Skupštinu Srbije i raspisati parlamentarne izbore, čak i ako se do isteka ustavnog roka, do ponedjeljka 14. svibnja, ne formira nova vlada Srbije, kao što to nalaže Ustav Srbije. Izvanredno stanje bi se, po Nikolićevim riječima, moglo prolasiti zbog "procjene" da je situacija u vezi rješavanja statusa Kosova "izuzetno teška".
Predsjednik Tadić je u utorak zatražio od stranaka koje su za predsjednika Skupštine Srbije izabrale Nikolića, zamjenika haškog optuženika Vojislava Šešelja na čelu Srpske radikalne stranke, da ga do petka, 11. svibnja obavijeste da li će - s obzirom na parlamentarnu većinu koju su postigli - imati kandidata za premijera, ili će on prema Ustavu Srbije raspustiti Skupštinu i raspisati nove parlamentarne izbore 14. svibnja, kad je krajnji rok za formiranje nove vlade Srbije.
SAO PAULO - Papa Benedikt XVI. stigao je u srijedu u Brazil, u prvi posjet Latinskoj Americi, gdje će se zalagati za tradicionalne obiteljske vrijedosti i protiv prijelaza rimokatolika u druge vjere. Papu je na aerodromu u Sao Paulu dočekao Luiz Inacio Lula da Silva, predsjednik najveće većinski katoličke zemlje na svijetu. Iako se za petodnevna Papina posjeta očekuju velika okupljanja vjernika, posjet je zasjenjen strahom da katolička crkva gubi utjecaj u regiji. Milijuni građana Latinske Amerike okreću se protestantizmu, među ostalima i pentekostalnoj crkvi, prema nekim izvorima najbrže rastućoj urbanoj religiji. Papa je u Brazil stigao u vrijeme novoga sukoba između brazilskih svećenika i političara oko pobačaja. U razgovoru s novinarima u zrakoplovu, Papa je rekao da će na konferenciji latinskoameričkih i karipskih biskupa u gradu Aparecidi, gdje će održati glavni govor, govoriti o pitanju prijelaza u druge vjere.
BERLIN - Iranu u lipnju prijete nove sankcije nastavi li se protiviti zahtjevu Ujedinjenih naroda da prekine obogaćivati uran što Zapad smatra dijelom plana da Teheran proizvede nuklearno oružje, rekao je u srijedu jedan viši američki dužnosnik. No američki državni podtajnik Nicholas Burns ponovio je da će sankcije biti obustavljene ako Iran prekine s obogaćivanjem urana i vrati se za pregovarački stol. "Ako Iran ne kaže da pregovorima... suočit će se s trećom rezolucijom Vijeća sigurnosti o sankcijama u lipnju", rekao je Burns u američkome veleposlanstvu u Berlinu.
UN je već Iranu uveo dva paketa sankcija jer je ta zemlja odbila rezolucije koje su tražile prestanak obogaćivanja urana.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush uložit će veto i na novu verziju zakona o financiranju rata u Iraku, koju pripremaju demokrati u Zastupničkom domu Kongresa, jer ona uključuje neprihvatljiva ograničenje tog financiranja, najavio je u srijedu glasnogovornik Bijele kuće Tony Snow. Iako su dužnosnici Bijele kuće i prije izražavali nezadovoljstvo novim zakonom Zastupničkog doma, to je prvu puta da se prijeti novim vetom. Bush je stavio veto na prvu verziju zakona vrijednog 124 milijarde dolara, u kojem se pozivalo na povlačenje američkih borbenih postrojbi iz Iraka u roku od šest mjeseci, počev od 1. listopada ove godine. Taj veto demokrati nisu uspjeli srušiti jer im je za to trebala dvotrećinske većina u Zastupničkom domu, s kojom ne raspolažu. Novi prijedlog zakona više ne spominje američko povlačenje iz Iraka.
DAMASK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon i sirijski predsjednik Bashar Assad telefonom su u srijedu razgovarali o pitanjima među kojima je vjerojatno bilo i ono krijumčarenja oružja iz Sirije u Libanon. Izvješća o krijumčarenju izazvala su ozbiljnu zabrinutost Vijeća sigurnosti UN-a a Ban je to pitanje postavio u razgovorima s Assadom tijekom njegovog posjeta Damasku prošlog mjeseca. Tijekom posjeta Siriji Ban je je zatražio od Damaska da surađuje s Libanonom kako bi spriječio prekogranično krijumčarenje oružja i zatražio od Assada da iskoristi svoj utjecaj kod njegovih saveznika u Libanonu kako bi se riješila politička kriza u susjednoj državi. Dostava oružja Hezbollahu zabranjena je po UN-ovoj rezoluciji kojom je okončan prošlogodišnji rat između Izraela i gerilaca koje podržavaju Iran i Sirija.
CLUJ - Više do 20.000 Rumunja okupilo se u srijedu u transilvanijskom gradu Cluju pružajući na taj način potporu predsjedniku Traianu Basescuu kojeg je parlament, u kojem dominira oporba, suspendirao zbog navodnog kršenja ustava te sazvao referendum o njegovoj smjeni za 19. svibnja. Obraćajući se okupljenima, Basescu je optužio poslovne ljude i političare koji su ga supendirali, obećajavajući reformu rumunjske političke klase ako birači na referendumu odluče da bi on ipak trebao ostati u predsjedničkom uredu. Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da će Basescu dobiti potporu birača na referendumu.