Zagrebački Ekonomski instituta procjenjuje da će se u ovoj godini u Hrvatskoj ostvarili rast BDP-a od 4,7 posto, uz daljnji rast investicija i osobne potrošnje, brži rast izvoza od uvoza te blago povećanje državne potrošnje, a očekuju razmjerno nisku inflaciju, u prosjeku 2,5 posto.
Glavni se pak gospodarski rizici u ovoj godini odnose na moguće usporavanje provedbe strukturnih reformi i donošenje populističkih mjera u izbornoj godini, te neizvjestan učinak mjera za sprječavanje rasta kredita i vanjskog duga, navodi se u priopćenju u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Publikacija sadrži ocjene i prognoze Ekonomskog instituta o gospodarskim kretanjima u 2006. i 2007. godini.
Hrvatsko je gospodarstvo u 2006. zabilježilo rast od 4,8 posto, prvenstveno kao rezultat značajnog porasta investicija te umjerenog povećanja osobne i državne potrošnje. Povoljna kretanja u prošloj godini, napominje se, ogledaju se i u padu nezaposlenosti, usporavanju inflacije, te poboljšanju fiskalne pozicije.
Istodobno, upozorava se, pogoršanje vanjskotrgovinske bilance, daljnji rast vanjskog duga i snažna kreditna aktivnost dovode u pitanje održivost ostvarene dinamike gospodarskog rasta.
Fiskalna kretanja u prošloj godine upućuju na nastavak konsolidacije javnih financija uz ostvarivanje predviđenog deficita od 3 posto BDP-a.
Prognoze Ekonomskog instituta upućuju da će rastu BDP-a od 4,7 posto u 2007. posebno doprinijeti povećanje investicija za gotovo 7 posto i rast osobne potrošnje za oko 4 posto.
Umjereno ubrzavanje rasta plaća i izdašniji transferi stanovništvu pružit će osnovu za rast osobne potrošnje. Procjenjuje se da usporavanje kreditne aktivnosti neće imati značajnije negativne učinke na domaću potražnju.
Ukupan izvoz i uvoz bit će vrlo dinamični, pri čemu će rast izvoza roba i usluga biti nešto veći od rasta uvoza zbog unaprjeđenja izvoza usluga, ponajprije turističkih usluga. Brži rast izvoza trebao bi doprinijeti smanjivanju deficita na tekućem računu bilance plaćanja s oko 7,6 posto BDP-a u 2006. na 7,2 posto u 2007.
Analitičari Ekonomskog instituta prepoznaju značajne rizike vezane za ostvarivanje projiciranih kretanja. Jedan od njih vezan je za posljedice mjera HNB-a usmjerenih na ograničavanje rasta kredita i vanjskog duga. Ukoliko mjere budu imale za posljedicu neočekivano snažan pad kreditne aktivnosti i rast aktivnih kamatnih stopa, moglo bi doći do usporavanja rasta osobne potrošnje i investicija.
U pogledu fiskalne politike prisutni su rizici vezani uz postizanje projiciranog fiskalnog deficita od 2,8 posto u 2007. zbog mogućeg povećanje državne potrošnje uoči parlamentarnih izbora, odgađanja strukturnih reformi te povećanja troškova vezanih uz pridruživanje EU-u, ocjenjuju analitičari Ekonomskog instituta.