Akademik Kostović najavio je u povodu Tjedna mozga da će HIIM nabaviti novi uređaj za funkcionalnu magnetsku rezonanciju jačine tri Tesle i vrijedan 2,5 milijuna eura, pišu "Liječničke Novine".
Uređaj će biti dvostruko jači od dosadašnjeg, čime se otvara perspektiva daljnjeg razvitka neuroznanosti u nas, jer će pacijentima biti omogućene dosad nedostupne pretrage kao što su traktografija, spektroskopija i volumetrija mozga.
Tim povodom o neuroetičkim, odnosno bioetičkim izazovima, održao je predavanje dr. Milan Radoš, koji je pokušao odgovoriti na pitanje što donosi "slikovno prikazivanje procesa u mozgu"?
Novi uređaj otvara brojna pitanja dijagnostičke procjene bolesti, na primjer shizofrenije, i to prije no što se bolest pojavi.
Nova tehnologija, naime, omogućuje otkrivanje seksualne orijentacije pacijenta, istine ili laži u iskazima, koliko je osoba altruistična, je li ispitanik rasist ili nije, i tomu slično.
Pitanje je koliko su takva otkrića samo na osnovu "ulaska" u nečiji mozak - pouzdana!? Najčešće etičke dvojbe odnose se na zloporabe privatnosti, te tko bi uopće imao pravo zatražiti da se funkcionalnom magnetskom rezonancom mozga ispita postojanje moguće psihičke bolesti, laži (u sudskim procesima), rasizma, zaljubljenosti, empatije...
Ni u razvijenom svijetu još nije jasno koliko su prikazi događaja u mozgu vjerodostojni, kaže Radoš, stoga valja biti vrlo oprezan i kritičan prema takvim nalazima.
Treba jasno i nedvosmisleno definirati bioetičke, odnosno, neuroetičke okvire koje istraživači mozga i liječnici ne bi smjeli preći, a da time ne zakorače u zaštićeno područje prava na privatnost i intimu ljudske osobe.
Potrebna je statistička potkrijepljenost i kritičnost u istraživanju, a istraživača i liječnika mora voditi neuroetika, zaključuje Radoš.