Šeks je obavio pregled postrojbe i primio prijavak od dozapovjednika Mihaela Tomšića u znak zahvalnosti i sjećanja na čuvanje uspomene na slavnu hrvatsku prošlost.
Dozapovjednik je rekao: "Gardo Zrinska, pozdrav Horvatskoj Domovini - Navik on živi", a gardisti su podižući sablje odgovorili: "Ki zgine pošteno!"
Prije toga Šeks je u Banskoj sobi Hrvatskoga sabora u Knjizi dojmova Zrinske garde iz Čakovca među ostalim napisao: "Bilo mi je zadovoljstvo ovim činom u svoje osobno ime i u ime Hrvatskoga sabora priključiti se ovoj proslavi. Navik on živi - ki zgine pošteno!"
Pripadnici Zrinske garde iz Čakovca mimohodom su stigli do Trga bana Jelačića, gdje su podnijeli prijavak zamjenici zagrebačkoga gradonačelnika Ljiljani Kuhti-Jeličić.
Mimohod su nastavili do Kaptola, gdje su u katedrali položili vijenac uz grob s posmrtnim ostacima Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. U katedrali je za te hrvatske velikane služena misa zadušnica koju je predvodio rektor katedrale mons. Juraj Batelja, a misno pjevanje predvodio je župni zbor iz Preloga.
Nakon mise Zrinska garda postrojila se ispred katedrale i podnijela prijavak Velikome meštru Družbe Braće hrvatskoga zmaja Dragutinu Feletaru, a nakon toga otišli su do Učilišta za združenu izobrazbu "Petar Zrinski".
U pratnji postrojbe Zrinske garde iz Čakovca bili su i članovi njezina vodstva, predstavnici Međimurske županije, grada Preloga, izaslanstva Kluba vojnih izaslanika u Hrvatskoj, Zapovjedništva za združenu izobrazbu i obuku "Petar Zrinski", Zavičajnog društva "Međimurje" iz Zagreba, grada Vrbovca i preloške župe sa župnikom Antunom Hoblajem.
Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan smaknuti su 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu nakon osude za protuhabsburšku urotu u kojoj su sudjelovali hrvatski i ugarski feudalci. Zrinsko-Frankopanska urota izazvana je centralističkim i germanizatorskim težnjama bečkoga dvora, u kojoj su urotnici uzalud tražili pomoć u Francuskoj, Poljskoj i Turskoj. Turska ih izdaje bečkom dvoru, a P. Zrinski i F.K. Frankopan odlaze u Beč izmoliti pomilovanje, no bivaju osuđeni i pogubljeni. Godine 1907. Braća hrvatskog zmaja su pronašli kosti Petra Zrinskog i Krste Frankopana, a 1919. su hrvatski rodoljubi njihove ostatke prenijeli u zagrebačku katedralu.