O važnosti monografije govorili su ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović, predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul, urednik izdanja Vladimir Gudac i državni tajnik Ministarstva kulture Jadran Antolović. O Barčevim fotografijama u fotomonografiji objavljeni su tekstovi Zorice Vitez, Ferdinanda Medera i Sanje Grković .
Objavljene fotografije nastale su od 1991. do 2007., a velika većina posvećena je hrvatskoj kulturnoj baštini koju je Barac snimao obavljajući posao profesionalnog fotografa u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, rečeno je na predstavljanju.
Ocjenjujući Barčeve fotografije, ravnatelj Hrvatskog resturatorskog zavoda Ferdinand Meder ističe kako je, neumoran u pokretu, Barac odradio nadasve zahtjevan, važan i opsežan posao dokumentiranja ratne štete na kulturnim dobrima.
Sanja Grković napominje da Barčeve fotografije imaju danas izrazitu dokumentarnu vrijednost jer svjedoče tek o neznatnim materijalnim ostacima mnogih svjetovnih i sakralnih građevina iz vremena poslijeratne obnove.
Barac je fotografirao urbanističke cjeline i graditeljske bisere poput Šibenika, Trogira, Splita, Varaždina i Velikog Tabora te svojim fotografijama ovjekovječio hrvatsko etnografsko blago.
Usredotočujući svoju pozornost i svoj pogled na nacionalne spomenike svjetskog značaja, Barac nije zapostavio ni intimistički mikrosvijet iznikao iz duše i žuljevitih ruku našega naroda, napominje u fotomonografiji Grković.