"Za Sloveniju je važno da se spominje medijacija, odnosno posredništvo, a ostavlja i mogućnost za bilateralni dogovor. Europska unija očekuje da će se u ovom dijelu Europe moći postići i dogovori o granicama. Posredništvo, umjesto prije izrijekom navedene arbitraže, možda zato u ovom slučaju ima simboličko značenje jer nigdje ne piše da se ne bismo mogli dogovoriti i sami", ocjenjuje komentator Stojan Žitko uz primjedbu da uopćavanje formulacije, prema kojoj se to sada odnosi ne samo na granicu Slovenije i Hrvatske nego i granice Hrvatske prema ostalim državama u regiji, za Sloveniju može značiti da bi rješavanje graničnog pitanja s Hrvatskom moglo još dugo potrajati.
"Inače korisna dopuna da Hrvatska vodi razgovore o granicama s gotovo svim susjednim državama, a ne samo sa Slovenijom, mogla bi značiti da će sve skupa još dugo potrajati. Hoće li za rješenje tog problema biti dovoljno već samo spominjanje bržeg ulaska Hrvatske u EU, to ostaje da se vidi", napominje komentator.
"Delo" navodi da je ipak u izvješću o Hrvatskoj ključno spominjanje 2009. godine kao godine mogućeg ulaska Hrvatske u EU i zadaće koje ona na tom putu mora napraviti. "Izvješće govori u prvom redu o tome što Hrvatska mora napraviti da pred novi saziv Europskog parlamenta 2009. godine dobije suglasnost (članica) za ulazak u EU. To je teška zadaća za Hrvatsku i Europski parlament, a nimalo laka niti za Europsku komisiju koja je u tom procesu ključna. Zato je u tom okviru još uvijek zanimljivo pitanje budućih slovensko-hrvatskih odnosa u procesu uključivanja susjedne države u Europsku uniju", ističe "Delo".
List primjećuje i da su slovenski zastupnici u Europskom parlamentu djelovali aktivno i usklađeno kako bi se prijašnje formulacije o odnosima sa Slovenijom izmijenile, te im preporučuje takav nastup i ubuduće, makar se radilo i o "manje atraktivnim temama".