"Ako se taj trend nastavi, uskoro ćemo morati uvoziti inženjere", kazao je Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Smatra da sveučilišta u Hrvatskoj ne mogu u kratkom roku riješiti taj problem, te izlaz vidi u otvaranju prostora za privatne škole, jer podaci pokazuju da znatno veći broj studenata upisanih na privatne, nego na državne studije, doista i diplomira.
"Država u obrazovni sustav ulaže koliko može, pa je pokrenula i Bolonjski proces, Hrvatski nacionalni obrazovni sustav (HNOS) i druge programe u cilju boljeg obrazovanja i zadovoljenja potreba tržišta. No, privatni bi sektor trebao više ulagati u obrazovanje", kazao je Dragan Schwarz, pomoćnik ministra za informacijsko društvo u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Smatra da problem leži i u tome što se u srednjoškolskom obrazovanju gubi određeni broj učenika, pa je stoga i predloženo obvezno srednjoškolsko obrazovanje.
"U Hrvatskoj je na milijun stanovnika 133 stručnjaka za ICT, dok je u drugim zemljama taj broj znantno veći, a manjak inženjera mogao bi se riješiti otvaranjem veleučilišta i privatnih škola", istaknuo je Vedran Mornar, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), dodajući kako FER, unatoč visokoj kvaliteti obrazovanja, ne može zadovoljiti sve potrebe ICT tvrtaka.
Nenad Bakić, direktor tvrtke Moj Posao, naveo je kako, prema anketi koju je provela njegova tvrtka, poslodavci znantno bolje ocjenjuju stručnost ICT inženjera, nego, primjerice, stručnjaka za ekonomiju ili administrativne poslove. Problem je što tvrtke ne ulažu puno u daljnje obrazovanje svojih zaposlenika, premda ankete pokazuju da bi zaposlenici to htjeli.
Zaključak je okruglog stola kako u Hrvatskoj nije toliko problem kvaliteta obrazovanja ICT stručnjaka, nego njihov manjak, što bi se moglo riješiti većom suradnjom između državnog i privatnog sektora.
(Hina) neba