Zastupnici su raspravljali o prijedlogu rezolucije o Hrvatskoj, koji je kao izviješće o napretku prihvatio Vanjskopolitički odbor krajem prošlog mjeseca te o 24 amandmana na to izviješće.
U raspravi koja je trajala nešto više od pola sata, svih 16 govornika je pohvalilo napredak Hrvatske, istodobno je pozivajući da nastavi s reformama.
"Hrvatska dobro napreduje na svom putu prema EU-u, međutim, iako je ostvaren napredak preostalo je još dosta posla, a posebice se to odnosi na reformu pravosuđa, javnu upravu, borbu protiv korupcije i gospodarske reforme", rekao je Guenter Gloser, njemački državni tajnik za europske poslova, koji je govorio u ime predsjedništva EU-a.
Izvijestitelj za Hrvatsku i autor izviješća, austrijski socijalist Hannes Swoboda, istaknuo je da je izviješće "objektivno i pošteno, istaknute su pozitivne strane, ali i ono što je preostalo učiniti".
On je posebno istaknuo važnost dijela prijedloga rezolucije u kojem se 2009. spominje kao moguća godina ulaska Hrvatske u EU, budući da je poznato da je "u EU teško postići suglasnost oko proširenja".
Swoboda je u svojoj raspravi istaknuo hrvatskog premijera Ivu Sanadera, koji je "proteklih godina učinio veliki posao za Hrvatsku", a "posebnu zahvalnost" uputio je "bolesnom, bivšem premijeru Ivici Račanu, koji je otvorio put Hrvatskoj prema EU-u".
Povjerenik Vladimir Špidla, koji je govorio u ime Europske komisije, rekao je da su "pregovori s Hrvatskom dobro započeli, da je screening dao realnu sliku onoga što je Hrvatska učinila i što je preostalo za učiniti". "Smatramo da postoji hitna potreba da Hrvatska nastavi s reformama i da postigne rezultate u reformi pravosuđa, javnoj upravi i borbi protiv korupcije", rekao je Špidla.
Njemački demokršćanin Bernd Posselt je rekao da je Hrvatska već trebala biti članica EU-a. "Kada bi postojala povijesna pravda, Hrvatska bi bila u istom povijesnom kontekstu s Mađarskom i Češkom i ušla u EU još prije tri godine. To je zaustavljeno zbog višegodišnje okupacije dijela Hrvatske od strane susjedne države, ali je Hrvatska sada konačno na pravom putu da se pridruži EU-u", rekao je Posselt.
U raspravi su sudjelovala i tri zasutpnika iz Slovenije Borut Pahor iz socijalističke frakcije (PES), Jelko Kacin, liberali (ALDE) i Lojze Peterle iz Europske pučke stranke (EPP). Svi su pozdravili kompromisni amandman, kojim se spominje da se u slučaju neuspješnih rješavanja graničnih pitanja bilateralnim putem, treba obratiti trećoj strani.
Pahor je istaknuo da je Europski parlament i ranije pozivao Hrvatsku da riješi otvorena bilateralna pitanja, "ali ništa se nije promijenilo, jer hrvatski političari, ne mogu ili ne žele preuzeti odgovornost".
Kacin je pozdravio prijedlog da se taj amandman premjesti u dio teksta koji govori o neriješenim graničnim pitanjima koje Hrvatska ima sa svojim susjedima, umjesto da se posebno ističe Slovenija.
"Ako se kod otvorenih graničnih sporova ne može naći bilateralno rješenje, tada bi trebalo koristiti usluge treće strane", glasi Swobodin amandman s kojim su se suglasili i zastupnici EPP-ED-a. Nigdje se ne precizira što znači treća strana i kakvu bi ulogu ona trebala imati, stoga se to može shvatiti i kao obraćanje trećoj strani da posreduje, ali i kao obraćanje nekom međunarodnom pravosudnom tijelu, što bi značilo arbitražu.
Zastupnik Posselt je u posebnoj izjavi novinarima nakon rasprave rekao da interpretacije da Europski parlament podržava tzv. sporazum Drnovšek-Račan nisu točne.
"Pogrešno je reći da Europski parlament podržava tzv. sporazum Drnovšek-Račan. To nije točno, on nije ratificiran, on ne postoji, stoga treba naći novi sporazum, što se i traži u tekstu", rekao je Posselt.
On je ponovio da neriješena granična pitanja sa Slovenijom ne mogu biti zapreka za Hrvatsku, jer ni Slovenija nije imala taj problem riješen kada je ulazila u EU.
Glasovanje o rezoluciji očekuje se tijekom dana.