"Hrvatska, s kojom se pregovori najdalje odmakli i koja je u socijalno-ekonomskom pogledu čak razvijenija od nekih sadašnjih država članica, predstavljala bi najmanji financijski teret za Uniju s obzirom na veličinu zemlje, broj stanovnika i stupanj gospodarskog razvoja i (njezin ulazak) ne bi izazvao nikakve statističke promjene u pogledu regija koje imaju pravo na regionalnu pomoć čak ni u sadašnjem financijskom razdoblju", kaže se u rezoluciji koja je usvojena velikom većinom glasova.
Prijedlog za rezoluciju došao je od Odbora za regionalnu pomoć, koji je potkraj prošlog mjeseca prihvatio izvješće njemačkog zastupnika Markusa Piepera, koji pripada stranačkoj frakciji Europske pučke stranke i Europskih demokrata (EPP-ED).
"Ovo izvješće ima pozitivno značenje za Hrvatsku, čiji ulazak ne bi utjecao na postojeću pomoć europskim regijama, dok bi za usporedbu ulazak Turske ili Ukrajine imao golemi utjecaj", rekao je hrvatskim novinarima Markus Pieper.
U rezoluciji se navodi nekoliko vrlo zanimljivih statističkih podataka.
Ulaskom Hrvatske, teritorij regija koje imaju pravo na sredstva iz strukturalnih fondova u sadašnjoj EU od 27 država članica povećao bi se za 1,3 posto, broj stanovnika za 0,9 posto, a prosječni bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika na na tom području smanjio bi se za 0,6 posto.
Pravo na pomoć iz tri strukturalna fonda Europske unije imaju statističke regije čiji je BDP po glavi stanovnika ispod 75 posto europskog prosjeka. Prema prijedlogu o podjeli Hrvatske na tri statističke regije, nijedna od njih ne prelazi 75 posto od prosječnog BDP, dakle sve tri bi imale pravo na pomoć iz strukturalnih fondova.
Usporedbe radi, ulaskom Turske taj bi se teritorij EU-a povećao za 18,3 posto, broj stanovnika za 14,7 posto, a BDP po glavi stanovnika smanjio bi se za 10,5 posto.
Ulaskom Bugarske i Rumunjske 1. siječnja ove godine, teritorij regija koje imaju pravo na regionalnu pomoć u EU25 povećao se za 9 posto, broj stanovnika za 6 posto, a BDP je pao za 5 posto.
Ulaskom zemalja zapadnog Balkana (Hrvatska se u ovoj rezoluciji ne tretira kao dio toga područja), taj bi se teritorij povećao za 4,8 posto, broj stanovnika za 4 posto, a BDP bi pao za 3,5 posto.
Osim triju strukturalnih fondova, koji su namijenjeni za pomoć statističkim regijama, EU od 1993. godine ima i Kohezijski fond namijenjen za one zemlje članice čiji BDP po glavi stanovnika, mjeren prema paritetu kupovne moći, ne prelazi 90 posto od europskog prosjeka.
Od "starih" članica, pravo na sredstva iz toga fonda imaju Španjolska, Portugal i Grčka, dok je Irska izgubila to pravo nakon što je njezin BDP prešao 90 posto europskog prosjeka.
Pravo na taj fond ima i svih 12 novih članica koje su u EU-u od 2004., odnosno od 2007. godine.