Tiskovni ured ruskog predsjednika priopćio je da će Jeljcin biti pokopan na moskovskom groblju u srijedu 25. travnja, kada će u Rusiji biti proglašen dan žalosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, bivši štićenik i nasljednik prvog ruskog predsjednika u telefonskom razgovoru s Jeljcinovom suprugom izrazio je sućut obitelji istaknuvši kako je "nova demokratska Rusija, slobodna država otvorena svijetu" rođena zahvaljujući bivšem predsjedniku Jeljcinu.
Mihail Gorbačov, čije su reforme u Sovjetskom Savezu utrle put kraju Hladnoga rata i političkom usponu Borisa Jeljcina, istaknuo je predanost bivšeg ruskog predsjednika u preobrazbi bivše komunističke zemlje: "Premda smo se ponekad bitno razilazili u političkim pitanjima, obojica smo pokušavala činiti ono što je najbolje za našu zemlju i njezin narod", napisao je Gorbačov u brzojavu udovici Naini.
Boris Jeljcin je omogućio "slavodobitnu pobjedu slobode" i izveo Rusiju na "put demokracije", istaknuo je francuski predsjednik Jacques Chirac koji ga je nazvao "pravim prijateljem s kojim sam se tako rado susretao".
Bivša britanska premijerka Margaret Thatcher rekla je da Jeljcinu "treba odati počast kao domoljubu i osloboditelju". "Bez Borisa Jeljcina Rusija bi ostala pod utjecajem komunizma, a baltičke države ne bi bile slobodne", podsjetila je.
Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko istaknuo je u brzojavi sućuti obitelji da je Jeljcin bio "veliki demokrat i političar-heroj čije se ime veže uz cijelo jedno razdoblje svjetske povijesti".
"Naše misli i molitve posvećene su njegovoj obitelji i ruskom narodu. Bivši predsjednik Jeljcin vodio je Rusiju kroz razdoblje povijesne pretvorbe", rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Sean McCormack.
"Kao predsjednik bio je pred golemim izazovima i teškim zadaćama, ali sigurno je da je zbližio Istok i Zapad i pomogao da se sukob zamijeni suradnjom", istaknuo je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
"Predsjednika Jeljcina ćemo pamtiti po odvažnosti kojom je utirao novi, demokratski put za svoju zemlju", izjavio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.
Politički čelnici Latvije, Litve i Estonije odali su počast prvom predsjedniku poslijesovjetske Rusije istaknuvši njegove velike zasluge u osamostaljenju tih zemalja, bivših republika Sovjetskog Saveza.
Litavski premijer Gediminas Kirkilas nazvao je Jeljcina "državnikom koji je pripremio teren kako bi Litva ponovno bila slobodna".
Jeljcin je "imao važnu ulogu u padu sovjetskog totalitarnog režima i stvaranju nove Rusije", napisao je estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves u svojoj poruci.
Latvijska predsjednica Vaira Vike-Freiberga naglasila je Jeljcinovu "sposobnost da odlučuje u presudnim trenutcima" i njegovu "ključnu ulogu ne samo u povijesti Rusije, već i svih zemalja istočne Europe".